Alarmantna epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini dovela je i do toga da ćemo sve sadržaje 26. Sarajevo Film Festivala pratiti isključivo online, putem platforme ondemand.sff.ba. Za čitateljke i čitaoce LGBTI.ba izdvojili smo nekoliko filmskih naslova koji na ovogodišnji festival donose queer tematiku, bilo da progovaraju o suptilnim nivoima lezbejskih odnosa, načinima na koje homofobično društvo oblikuje život pojedinca ili portretiraju živote queer ikona svijeta muzike i mode. Nije zgoreg spomenuti ni da je većina ovih naslova djelo rediteljki mlađe generacije, kojih je, baš kao i filmova koji se odmiču od heteronormativnih predstava svijeta, iz godine u godinu sve više i izvan indie okvira.
Piše: Tamara Zablocki
Program Kinoscope Surreal
Shirley, režija: Josephine Decker (Sjedinjene Američke Države, 2020, 107 min)
Shirley Jackson bila je američka spisateljica koja je utvrdila žanr horora u književnosti i čiji se roman Ukleta kuća na brdu smatra jednom od najboljih priča o duhovima ikada napisanih. Osim izuzetnih dosega koje je ostvarila u književnosti gradeći nadnaravne i napete svjetove, Shirley je bila neobična i po tome što je pedesetih godina prošlog vijeka, kad se smatralo da je žena tu prvenstveno da bude domaćica i majka, bila primarna hraniteljica u porodici. Koristeći za predložak roman Susan Scarf Merrell Shirley: A Novel, rediteljka Josephine Decker uspjela je snimiti intrigantnu queer psihološku studiju koja radije nastoji prevesti atmosferu Shirleyinih priča u filmski jezik, nego publici predočiti njenu biografiju. Shirley je tako gotovo sporedni lik u filmu, dok u prvom planu pratimo Rose, mladu protagonistkinju kojoj su, uprkos njenoj inteligenciji i otvorenim pogledima – makar kad je seks u pitanju, pedesete namijenile mjesto u sjeni supruga Freda. Agorafobičnu i depresivnu Shirley, koja s mladom Rose gradi odnos kakav se rijetko viđa na filmu, za ovu je priliku maestralno uprizorila zvijezda serije Sluškinjina priča, Elisabeth Moss.
Program Summer Screen
Billie, režija: James Erskine (Ujedinjeno Kraljevstvo, 2019, 96 min)
Majstorica improvizacije i jedna od najvažnijih jazz muzičarki svih vremena koja nam je ostavila klasike poput Strange Fruit i God Bless the Child, Billie Holiday je osim po karijeri koja se razvijala od noćnih klubova Harlema do Carnegie Halla podjednako poznata i po turbulentnom životu koji je okončan s 44 godine. Već kao devetogodišnjakinja dospjela je u katoličku školu za preodgoj, s jedanaest je preživjela pokušaj silovanja, a s nepunih četrnaest postala i žrtva trgovine ljudima u lancu prostitucije. U vrhuncu karijere, 1947. uhapšena je i osuđena na zatvorsku kaznu zbog posjedovanja narkotika, a s ovisnošću, kao i s nasiljem koje je trpjela od svojih muških partnera, nosila se do kraja života. Istinska queer ikona, Holiday je bila otvoreno biseksualna, te su je dovodili u vezu s brojnim glumicama među kojima je i Tallulah Bankhead. Film Billie uprizoruje iscrpnu biografiju koju je o muzičarki 1971. počela stvarati novinarka Linda Lipnack Kuehl. Osmogodišnje istraživanje i preko dvije stotine sati intervjua s najrazličitijim ljudima koji su činili život Billie Holiday na kraju je zaživjelo upravo u ovom filmu u kojem pratimo svjedočenja Charlesa Mingusa, Sarah Vaughan, Tonyja Bennetta, Counta Basiea, te Billienih školskih prijatelja, članova benda, cimerki iz zatvorskih ćelija, advokata, dilera, svodnika i agenata FBI-ja koji su je uhapsili. Dragocjena arhiva o kompleksnoj muzičkoj legendi, drama, film noir, animacija, sve je to Billie.
Program Kinoscope Surreal
Saint Maud, režija: Rose Glass (Ujedinjeno Kraljevstvo, 2019, 84 min)
Cjelovečernji prvijenac mlade rediteljke Rose Glass mogli bismo odrediti kao lezbejski horor, što je žanr koji, priznat ćete, nemamo priliku često gledati. Mračan i jeziv, Saint Maud pripovijeda o opsjednutosti pobožne medicinske sestre palijativne njege Maud njenom novom pacijenticom, Amandom, nekada slavnom plesačicom koja je usljed teške bolesti zarobljena i izolovana u kući. I dok Amanda ne želi tako lako odustati od svog bonvivanskog životnog stila plesačice u centru pažnje i misli o neizbježnom ishodu bolesti nastoji odagnati uz pomoć prekrasne Carol, Maud je uvjerena da Carol samo ometa Amandu na daleko važnijem putu iskupljenja. U nastojanju da spasi Amandinu dušu, Maud, koja vjeruje da Bog direktno komunicira s njom – i kroz nju – sve više gubi vezu sa stvarnošću. Za to vrijeme, pred publikom se razvija priča o traumi koja umješno balansira na granici između psihologije i nadnaravnog. Uticaj na rediteljku Glass ostavili su, između ostalog, Persona Ingmara Bergmana, te Odvratnost i Rosemarina beba Romana Polanskog. Glumačku ekipu filma koji se ističe i kvalitetom fotografije predvodi američka glumica Jennifer Ehle u ulozi Amande.
Takmičarski program – dokumentarni film
Priča mojih majki, režija: Asia Dér, Sári Haragonics (Mađarska, 2020, 75 min)
Neka djeca imaju jednu majku, druga ih imaju više. Film Priča mojih majki, koji će na predstojećem Sarajevo Film Festivalu doživjeti svoju evropsku premijeru, priča je o ovim potonjim, o duginim porodicama, o ljubavi i slobodi, te načinima na koje homofobično društvo zalazi u intimu pojedinca i otežava međuljudske odnose. U sve konzervativnijem mađarskom društvu, Virág gubi vjeru u prividnu mađarsku demokratiju i odluči se povući iz politike, te s partnericom Nórom posvojiti dijete i fokusirati se na porodicu. Rediteljke Asia Dér i Sári Haragonics izbliza prate dvije žene kroz dugotrajan ali na koncu uspješan proces posvajanja djevojčice romskog porijekla. Virág se u novoj ulozi majke snalazi bolje od Nóre koja ne uspijeva tako lako pronaći svoje mjesto u porodici, ali napetost u odnosu dvije žene pojačava sve prisutnija nacionalistička mržnja i homofobija u Mađarskoj, te je pred njima težak izbor napuštanja svoje zemlje.
Program Summer Screen
Martin Margiela: Vlastitim riječima, režija: Reiner Holzemer (Njemačka, Belgija, 2019, 90 min)
Belgijski modni dizajner Martin Margiela vjerovatno je najtajnovitije ime od samog postanka svijeta mode. Beskompromisni vizionar koji je dekonstrukciju odjevnog predmeta pretvorio u svoju misiju, „posljednji modni revolucionar“ i „Banksy svijeta mode“, kako ga još nazivaju, uspio je od uspostavljanja vlastitog modnog brenda 1988. pa do penzionisanja na vrhuncu slave 2009. zadržati potpunu anonimnost, držeći se na sigurnoj udaljenosti od medija, fotografskih objektiva i svjetla reflektora. Dokumentarni film reditelja Reinera Holzemera, koji stoji i iza filma Dries – o još jednom belgijskom modnom dizajneru, Driesu Van Notenu – nije prvi koji se bavi likom i djelom Martina Margiele, ali je prvi u kojem je samozatajni kreator pristao lično sudjelovati, dok su raniji The Artist is Absent iz 2015. i We Margiela iz 2017. priču o Belgijancu sastavljali iz arhivskih snimaka i intervjua s Margielinim kreativnim timom. Novi dokumentarac koji odlikuje i dEUSov soundtrack prati kreatorov život od uključenosti u avangardni pokret Antwerpena, preko rada za Jean-Paul Gaultiera i kreativnog vođenja Hermesa, pa do uspjeha na čelu vlastite modne marke od kojeg je prije desetak godina pobjegao u još veću anonimnost i danas se, ako je vjerovati piscu Dereku McCormacku koji se u svojoj knjizi The Well-Dressed Wound bavi i Margielom, sa svojim partnerom bavi prodajom antikviteta. Bizarna zanimljivost za kraj: film je u aprilu „procurio“ na Pornhubu.
Takmičarski program – kratki film
Preokret, režija: Ovsanna Shekoyan (Armenija, 2020, 16 min)
Svjetsku premijeru će na Sarajevo Film Festivalu imati i kratki film Preokret mlade armenske slikarke i rediteljke Ovsanne Shekoyan. Stan, koji podjednako igra ulogu zatvora i mjesta u kojem se zrcali život, u fokusu je ovog uratka koji progovara o životu koji jeste i koji bi mogao biti. Kamera koja se neprestano kreće publici pruža 360 stepeni širok uvid u životni prostor i prati odnose u modernim porodicama umještenim u konzervativno društvo. Preokret je film o ljudima koji godinama žive skupa u laži, skrivajući svoju seksualnu orijentaciju, puštajući da ih laž postepeno uništava. Način na koji je film snimljen omogućuje bliski uvid u intimu života uhvaćenog unutar četiri zida bez stvarnog kontakta s likovima.
