Jednaka prava, život oslobođen od opresije, marginalizacije, svakodnevne borbe za preživljavanje, san je mnogih LGBTI osoba koje odluče napustiti svoju zemlju porijekla i utočište potražiti u jednoj od zemalja svijeta u kojima je njegovo ostvarenje moguće. Jedna od tih zemalja je Danska.
Piše: Aida K.
Istospolni odnosi u Danskoj su legalizovani 1933. godine, a 1989. godine, Danska je postala prva zemlja na svijetu koja je zakonski priznala istospolne zajednice u obliku registrovanog partnerstva. Iako do 2012. godine ovaj zakon nije bio zamijenjen zakonom o braku, Danska se smatra jednom od zemalja svijeta sa najopsežnijim zakonima koji štite prava LGBTI osoba, i omogućavaju im slobodan i siguran život. Upravo zbog toga se mnoge LGBTI osobe odlučuju na pokušaj dobijanja azila u Danskoj.
LGBTI osobe, kao osobe koje pripadaju određenoj društvenoj skupini, prepoznate su danskim Zakonom o strancima, koji kaže da azil može biti odobren osobi koja ima dobro utemeljen strah od progona na osnovu rase, religije, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupni, ili političkom mišljenju. Također, zakon kaže da Danska dodjeljuje zaštitu tražiteljima/icama azila kojima prijeti smrtna kaza, mučenje, nehumano ili degradirajuće tretiranje ili kazna, ako se vrate u svoju zemlju porijekla.
Međutim, postojanje Zakona koji kaže da osobe koje su prognane zbog toga što su LGBTI imaju pravo na zaštitu, ne garantuje uspješan ishod procesa traženja azila. Dobijanje azila u Danskoj je, zapravo, teško i može trajati dugo vremena. Temeljita priprema prije pokretanja procedure može mnogo pomoći u određivanju smjera i ishoda procedure dobijanja azila.
Procedura traženja azila
Bilo koji stani državljanin u Danskoj može predati zahtjev za azil. Zahtjev se može predati samo ako se osoba nalazi u Danskoj, bez obzira na to da li je granicu prešla ilegalno, ili ima boravišnu dozvolu, ili vizu.
Kako je navedeno u izvještaju Asylum Procedures – Report on Policies and Practices in IGC Participating States – 2015, koji je objavila Međuvladina konferencija za pitanja migracija i azila (IGC), zahtjev za azil je moguće podnijeti na jednoj od sljedećih lokacija:
- Lično, na granici
- Lično, u policijskoj stanici, uključujući policijsku stanicu koja se nalazi unutar Copenhagen aerodroma
- U Sandholm smještajnom centru, kojeg vodi danska Služba za imigracije, podnoseći pisani zahtjev
- U općini, te će u tom slučaju biti kontaktiran nacionalni komesar policije kako bi se podnosilac zahtjeva uputio u regularnu proceduru traženja azila.
Bez obzira da li je osoba podnijela zahtjev za azil u Danskoj na graničnom prijelazu ili unutar teritorije Danske, daljnji postupak je isti.
Dok se procesuira zahtjev za azil, osoba obično mora da boravi u centru za azilante. Ako ste LGBTI osoba, savjetuje se da osoblju centra kažete za svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, a povjerljivost ovih informacija je obavezna.
U studiji Disturbing knowledge; Decisions from asylum cases as documentation of persecution of LGBT‐persons, kao prvi korak, nakon podnošenja zahtjeva za azil u Danskoj, navodi se registracija od strane policije uzimanjem otisaka prstiju i fotografisanjem. Ured danskog nacionalnog komesara policije je odgovoran za utvrđivanje identiteta osobe koja traži azil. Policija će uzeti izjavu od tražitelja/ice azila koja uključuje opis rute putovanja.
Na osnovu policijskog izvještaja Služba za imigracije će donijeti odluku na koji, od tri načina, će daljnja procedura biti provođena:
- Normalna procedura
- Očigledno neutemeljen postupak
- Ubrzana verzija očigledno neutemeljenog postupka
Većina slučajeva se procesuira prema normalnoj proceduri. Ovo znači da, ako se nakon provedene procedure, slučaj odbije od strane Službe za imigracije, on će automatski biti upućen Odboru za žalbe izbjeglica na konačno donošenje odluke.
U očigledno neutemeljenom postupku – koji se primjenjuje u slučajevima kada Služba za imigracije utvrdi da podnosilac/teljica zahtjeva očigledno ne ispunjava uslove za azil – slučaj se upućuje danskom vijeću za izbjeglice (DRC), humanitarnoj organizaciji. Ako DRC utvrdi da slučaj nije očigledno neutemeljen, podnosilac zahtjeva će imati pravo na žalbu. Ako se DRC, međutim, složi sa procjenom Službe za imigracije, Služba za imigracije će donijeti odluku o slučaju, bez prava žalbe.
Ubrzano procesuiranje zahtjeva je uspostavljeno za tražitelje/ice azila koji dolaze iz određenih zemalja svijeta, koje se smatraju sigurnim, a među kojima je i Bosna i Hercegovina. U ovom slučaju, osoba ne mora popunjavati aplikacijski formular, te će vrlo brzo biti upućena na intervju sa Službom za imigracije. Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) će, i u ovom slučaju, dati svoju procjenu, nakon čega će Služba za imigracije donijeti konačnu odluku.
Zahtjev za azil – odobren!
Ako se tražitelju/ici azila odobri azil u Danskoj, on ili ona će dobiti boravišnu dozvolu. Od njih će se tražiti da žive u određenom dijelu Danske koji će odrediti Služba za imigracije, te će biti uključeni u trogodišnji program upoznavanja, u kojem će, između ostalog, pohađati časove učenja jezika i kulture.
Zahtjev za azil – odbijen!
Konačnu odluku o dodjeli azila donosi Odbor za žalbe izbjeglica. Negativna odluka predstavlja ujedno i kraj procesa traženja azila, s obzirom na to da osoba više nema pravo na podnošenje žalbe. Najčešći razlog za odbijanje zahtjeva za azil je nedostatak kredibiliteta, odnosno nepovjerenje danskih vlasti u priču o opasnosti i strahu za vlastiti život, ako se osoba vrati u svoju zemlju porijekla. Upravo zbog toga, važno je da osoba govori istinu, da predoči sve materijalne dokaze koji mogu potvrditi istinitost navoda o opasnosti sa kojom je bila suočena u zemlji svog porijekla, čak i ako dolazi iz zemlje koja je na danskoj listi sigurnih zemalja, kao što je BiH.
Važno je znati
U Danskoj postoji nekoliko nevladinih organizacija koje pomažu LGBTI tražiteljima/icama azila. Među njima su LGBT Asylum Denmark, grupa LGBT osoba – tražitelja/ica azila, danskih državljana/ki i osoba koje borave u Danskoj, LGBT Danmark, danska nacionalna organizacija za LGBT osobe, kao i Sabaah, organizacija za LGBT osobe pripadnike/ice etničkih manjina. Na web stranici humanitarne organizacije Refugees Welcome, moguće je pronaći odgovore na brojna pitanja koja se mogu pojaviti u procesu traženja azila. Pored toga, Danish Refugee Council (DRC) je razvio aplikaciju ASYLUMDK, koja je namijenjena svima koji traže azil u Danskoj. Aplikacija sadrži odgovore na mnoga pitanja, sa slikama i pratećim tekstom koji osobu vode kroz različite faze procedure dobijanja azila u Danskoj. Aplikacija osigurava i opće informacije o pravnom postupku, te nudi korisne savjete. Ovdje je moguće naći odgovore na pitanja kao što su: Šta se događa na intervjuima sa Službom za imigracije? Šta je Dablinska regulativa? Šta se dešava ako se odbije tvoja aplikacija za azil? Koje su tvoje mogućnosti za žalbu? Također, moguće je pronaći i brojne druge odgovore na pitanja na koja možete naići na putu do ostvarenja svog sna, i dobijanja azila u Danskoj.