Piše: Ajdin Tinjak
U teoriji, govorom mržnje smatra se govor koji obuhvata svaki oblik izražavanja koji se smatra uvredljivim, pogrdnim, zastrašujućim, uznemirujućim, koji se koristi za napad i koji potiče na nasilje, mržnju i diskriminaciju. Opće je prihvaćeno da je govor mržnje zloupotreba slobode govora koja potiče na netoleranciju i diskriminaciju.
Dugo se u teoriji i praksi u prvom planu govor mržnje odnosio na rasnu, vjersku, etnički i nacionalnu pripadnost, dok je u novijim društvenim istraživanjima nezaobilazan i segment govora mržnje koji obuhvata i govor koji je usmjeren ka stvaranju mržnje i netrpeljivosti prema polu i seksualnoj opredijeljenosti. U širem smislu može biti i gesta, grafit, parola, simbol, karikatura, ilustracija, pjesma, pozdrav i sl.
Zašto podsjećamo na definiciju govora mržnje? Zato što je na jučerašnjoj 30. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojena Deklaracija o osudi govora mržnje, čiji su predlagači bili poslanici Saša Magazinović, Lazar Prodanović i Senad Šepić.
Kako je navedeno u obrazloženju, spomenuta tri poslanika izražavaju zabrinutost zbog “sve više izraženog govora mržnje koji podrazumijeva sve oblike izražavanja, uključujući govor, fotografije, video snimke kojima se širi, podstiče, promovira, otoreno poziva ili opravdava mržnja među rasama, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na netoleranciji, uključujući netoleranciju izraženu u agresivnom nacionalizmu i etnocentričnosti, diskriminaciji i neprijateljstvu prema manjinama, imigrantima i ljudima imigrantskog porijekla.”
Krajem aprila 2016. zastupnici Šepić i Magazinović susreli su se u Strasbourgu sa Elenom Cantemero, predsjednicom Odbora za jednakost i nediskriminaciju Vijeća Evrope, a primarna tema bile su aktivnosti koje se vode u Bosni i Hercegovini u vezi sa globalnom kampanjom protiv govora mržnje. Predsjedateljica Centemero je informirana o zastupničkim inicijativama u vezi sankcioniranja govora mržnje dosljednom primjenom postojećeg zakonodavstva, kao i mogućnostima za njegovo unapređenje.
Samo mjesec dana nakon susreta, Predstavnički dom PSBiH usvaja Deklaraciju kojom se osuđuje govor mržnje i izražava spremnost na dodatni angažman u borbi protiv govora mržnje, pozivaju članovi zakonodavnih organa na svim nivoima da slijede primjer osude govora mržnje, ukazuje se na potrebu dosljedne primjene krivičnog zakonodavstva i eventualnog pooštravanja odredbi krivičnim zakonima, pozivaju mediji da se sveobuhvatno bore protiv govora mržnje…
Dotičući se medija, u stavu 6. posebno se ukazuje na rastući problem zloupotrebe interneta u svrhu širenja govora mržnje.
U cilju sprečavanja širenja govora mržnje i klevete u anonimnim komentarima posjetilaca internet portala, Vijeće za štampu u BiH, uz podršku policije, tužilaštava i sudova, pokrenulo je prije nekoliko godina akciju Niste nevidljivi. “Akcija Niste nevidljivi podrazumijeva otkrivanje IP i MAC adresa i procesuiranje osoba koje svojim huškačkim komentarima i širenjem govora mržnje uznemiravaju javnost, nanose štetu pojedincima i posebno nanose štetu ugledu profesionalnih internet portala. Važno je napomenuti da posjetitelji web portala koji postavljaju komentare s govorom mržnje podliježu krivičnoj odgovornosti, jer podstiču netrpeljivost i huškanje.”
U jednom od svojih članaka dr. Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, ističe da se u Bosni i Hercegovini, za razliku od devedesetih godina, kada su najizraženiji bili nacionalna i vjerska mržnja i netrpeljivost, sada govor mržnje najčešće manifestira kroz negiranje zločina, afirmaciju totalitarnih doktrina, te napade na drugačiju političku i seksualnu orijentaciju.
Deklaracijom koja je usvojena jučer, 24. maja 2016. godine, u Parlamentu BiH pozivaju se sve institucije Bosne i Hercegovine na provedbu zakona u sprečavanju i sankcionisanju ssvih oblika govora mržnje.
