Lejla Huremović: Ne odustajemo od borbe za prava

Izvor: Oslobođenje

Sarajevski otvoreni centar će 26. i 27. januara organizovati po šesti put, u Art kinu Kriterion, Međunarodni festival queer filma Merlinka, koji se već devet godina organizuje u Beogradu sa idejom promocije filmova koji se bave LGBTI temama. Kako je u razgovoru za naš list kazala Lejla Huremović iz Sarajevskog otvorenog centra, sretni su što mogu da najave šestu Merlinku u Sarajevu, festival koji ne samo da promoviše kvalitetne LGBTI filmove već pruža i otvara vrlo bitan prostor za druženje, jačanje i aktivističko djelovanje LGBTI osoba u BiH.

– Ovogodišnja Merlinka u Sarajevu ponudiće četiri odlična filma, a pored filmova ćemo imati i jednu diskusiju na kojoj ćemo razgovarati sa gostima i gošćama festivala o ovogodišnjoj temi festivala – Zaljubi se zatvorenih očiju, a večernji dio programa je, kao i prethodnih godina, rezervisan za zabavu i druženje, gdje ćemo imati pop-rock akustičnu svirku, obje noći umjetničke performanse, a festival će zatvoriti veliki party, istakla je Huremović.

Kakve filmove donosi Merlinka, šta je autorski fokus u tom pogledu?
– Donosimo najnovije i nagrađivane filmove, koji su takođe bili prikazani i na festivalu Merlinka u Beogradu, koji je po deveti put održan u decembru 2017. godine. Tematski fokus nije na jednoj određenoj temi, ti filmovi nude različite perspektive egzistencije LGBTI osoba. Festival otvaramo filmom “Tom od Finske” reditelja Doma Karukoskog (Finska, 2017, 116’). Film prati Touko Laaksonena, odlikovanog oficira, koji se poslije odbrane domovine u Drugom svjetskom ratu vraća kući samo da bi otkrio kako ni život u miru nije nimalo manje uzbudljiv. Uočava kako u mirnodopskom Helsinkiju buja progon homoseksualaca, kao i pritisak na gej-muškarce da se ožene i imaju djecu. Touko pronalazi utočište u svojoj slobodnoj umjetnosti usavršavajući se u homoerotskim ilustracijama nagih muškaraca nesputanih nagona. Njegov rad poznat po čuvenom potpisu “Tom of Finland” postao je simbol jedne generacije homoseksualaca i podstakao plamen gej-revolucije. Drugi dan festivala prikazujemo tri filma. Prvi je kratkometražni film “Zemlje izgubljenog sadržaja” rediteljice Elene Horn (Ruanda, Srbija, Velika Britanija, 2017, 45’). U pitanju je dokumentarac o pravoslavnom gej-studentu Niku iz Srbije koji se upoznaje sa baletanom koji je preživio genocid u Ruandi. Ishimwa Muhimanyi se posle mnogo godina vraća u Ruandu da bi, suočavajući se sa fragmentima svojih sjećanja, u razgovorima sa preživjelim članovima svoje porodice istražio uticaj religije na genocid. Nik putuje u Srbiju gdje želi da svojoj porodici otkrije svoju homoseksualnost suočavajući se sa brojnim preprekama na tom putu.

Zatim će biti prikazan film “Voćnjak kajsija” reditelja Pouria Heidary Oureha (Jermenija, 2016, 80’). Mladić Aram, iranski Jermenin koji je u djetinjstvu napustio otadžbinu kako bi živio u Sjedinjenim Državama sada se, prvi put, vraća u zavičaj kako bi zaprosio jermensku djevojku s kojom se upoznao i koja živi u Americi. Na jednodnevnom putovanju Aram vidi mnoštvo kulturoloških, vjerskih i nacionalnih razlika, ali pred njim su još veće prepreke.

Tragedija gejeva

A festival zatvaramo, možda, najkontroverznijim filmom, “Mizandristkinje” poznatog reditelja Bruce la Bruca (Njemačka, Kanada, 2017, 91’). “Mizandristkinje” je priča o tajnoj feminističkoj terorističkoj organizaciji koja ima cilj da oslobodi žene, uništi patrijarhat i uspostavi novi feministički svjetski poredak. Ovu organizaciju vodi Velika Mama koja je upravnica seoskog prihvatilišta za napuštene djevojke koji služi kao fasada iza koje se krije teroristička organizacija. Kada mladi radikalni ljevičar, bježeći od policije završi u ovom ženskom uporištu, jedna djevojka ga iz sažaljenja sakriva u podrumu ustanove. Njegovo prisustvo narušava ustaljen život i otkriva brojne skrivene tajne. Otkrivamo novi stil lezbijske pornografije kao oruđa u propagandnom ratu, ali i kao svojevrsnu pozivnicu za novu vrstu ženske revolucije.

 

Takođe, spremili ste i zanimljiv prateći program, cijeli niz događaja. Šta biste izdvojili?
– Jeste, svake godine se trudimo da imamo i prateći program festivala, jer smo svjesne da ovom gradu, pa i državi, nedostaje kulturnog i zabavnog LGBTI sadržaja. Mogu ekskluzivno da najavim da nam prvi put dolazi Kabare Tiffany iz Slovenije. Kabare Tiffany je umjetnički kolektiv čiji je glavni cilj pružanje prostora i osnaživanje LGBTIQ umjetničkih performera/ki, a godinama djeluju u sklopu slovenske LGBTIQ scene. Prvo veče festivala će Vulgarne Akne, side-projekat Kabarea Tiffany, izvesti performans “Tragedija današnjih gejeva”. Ovaj izvođački duo će nas povesti na polusatno putovanje kroz queer historiju, književnost, umjetnost, kulturu i zajedničke osjećaje današnje queer zajednice u heteronormativnom svijetu. Drugu noć će upravo oni oficijelno zatvoriti festival jednosatnim performansom koji propituje teme poput spola, body-arta, podzemlja, kulture, seksualnosti, ponavljanja, slaganja, dekonstrukcije i traume. Svakako nam je izuzetno drago da ćemo imati i pop-rock akustičnu svirku, te da nam prvi put u goste dolazi ekipa ZbeLeTrona iz Hrvatske.

Zaljubljenost i ljubav

Pet djevojaka će kroz DJ-ing i VJ-ing da upotpuni ovogodišnji festival. Inače, za one koji ne znaju, cure djeluju već godinama u Hrvatskoj, organizujući različite partije i događaje, a jedan od najpoznatijih jeste Lez of the Year, gdje svake godine nominuju lezbijske, feministkinje koje su doprinijele vidljivosti i borbi za prava LGBTI osoba i žena u Hrvatskoj.

Ovogodišnji moto festivala je “Zaljubi se zatvorenih očiju”, kako ga tumačite?
– Vjerujem da nam je svima poznata ona izreka da je ljubav slijepa i da nekako zaljubljujući se stavljamo sve na kocku, tako ovogodišnji moto upotpunjuje i vizelni identitet festivala. Svjesne smo da živimo u društvu u kojem nas često pritisak heteronormativnog uklapanja i homofobija sprečavaju da živimo našu zaljubljenost i ljubav. Zato je ovogodišnji moto okrenut ka propitivanju naših sloboda u kontekstu zaljubljenosti i ljubavi. Koliko društvo utiče na naše slobode, a kako se mi borimo i osvajamo slobodu i uprkos svim preprekama se zaljubljujemo, volimo i gradimo naše partnerske odnose.

Imajući na umu posjetu i gledanost filmova u okviru Merlinke, mislite li da je ovaj vid javnog djelovanja, putem festivala, ono što doprinosi jačanju pozicije i prava LGBTI osoba?
– Kulturni događaji su se pokazali kao vrlo bitan segment borbe za prava LGBTI osoba. Oni omogućavaju zauzimanje javnog prostora, koji pripada svima nama, ali koji, nažalost, često biva uskraćen LGBTI osobama. Festival Merlinka je pokazao da je za LGBTI zajednicu važan jedan ovakav prostor. Prošlogodišnji festival je imao posjećenost više od 500 osoba u samo dva dana i izuzetno mi je drago da su se LGBTI osobe osjećale osnaženo i sigurno da dođu na festival. Festival je isto tako jako vidljiv u medijima, te na taj način doprinosi vidljivosti LGBTI osoba u našem društvu. Ukoliko poredimo prvo i peto izdanje festivala, možemo vidjeti ogromne promjene u percepciji festivala i zainteresovanosti ljudi za gledanje filmova, ali i za druženje i zabavu.

Ono što je nama bitno i što ponavljamo iz godine u godinu, jeste da mi i dalje politički djelujemo kroz festival i uvijek šaljemo poruke da LGBTI osobe još uvijek ne žive ravnopravno u ovom društvu i da se susreću sa raznim problemima, nasiljem i diskriminacijom. Ali da ne odustajemo od borbe za bolji život svih nas, bili mi LGBTI osobe ili ne. Svaki vid borbe za ljudska prava doprinosi tome da nam je svima u ovom društvu bolje.

Komentari

komentara