Piše: Aida K.
Foto: Katju Aro/yle.fi
Pojava društvenih mreža i web portala promijenila je način na koji ljudi u savremenom vremenu dolaze do informacija. Kupovanje novina, pažljivo prelistavanje i čitanje jučerašnjih događaja uz jutarnju kafu u nekoj lokalnoj kafani, te komentarisanje sa uobičajenim gostima, gotovo da više i ne postoji. Danas smo postali društvo „brzih vijesti“. Mobilne aplikacije web portala sve više potiskuju novine. U utrci za najboljeg i najčitanijeg, pobjeđuje onaj ko prvi objavi vijest na svojoj stranici. Nije toliko bitno šta ćemo saznati i koliko koristi ćemo imati od primljene informacije, sve dok smo prvi, ili barem među prvima, do kojih će ta informacija doći. Komentarisanje novinskih članaka sa kolegama/icama, prijateljima/cama, zamijenio je virtualni svijet u kojem svoje mišljenje o pročitanom tekstu možemo podijeliti sa drugim čitateljima/cama. Tako je krug ljudi do kojih dopire eho našeg mišljenja dobio neograničene mogućnosti.
Prema podacima DotMetricsa, zvaničnog istraživanja posjećenosti bosanskohercegovačkih web stranica, titulu najposjećenije web stanice u BiH u 2018. godini ponio je portal Klix.ba. Pored redovnog izvještavanja o vijestima iz zemlje i svijeta, Klix.ba nudi svojim čitateljima/cama mogućnost pisanja komentara na vijesti koje se objavljuju na njihovoj stranici.
Klix.ba je među prvima objavio vijest o otvaranju sedmog Međunarodnog queer filma u Sarajevu, 7. februara 2019. godine. Organizatori/ce festivala su potvrdili/e da ove godine nisu dobili nikakve prijetnje i da sigurnost posjetitelja/ica ni u jednom trenutku nije dovedena u pitanje. „Ovo je mali korak ka Evropi, ali veliki za Bosnu“, pomislila sam u sebi dok sam čitala tekst o aktivnostima koje su obilježile otvaranje festivala, praćen fotografijama prisutnih koji su svojim dolaskom željeli dati podršku ovom velikom i značajnom događaju, kako za LGBTI zajednicu, tako i za sarajevsku kulturu općenito. Međutim, veliki broj komentara ispunjenih mržnjom prema LGBTI osobama, stereotipnim predrasudama, komentara koji pozivaju na linč svih koji se usude biti izvan okvira koje propisuju heteronormativni standardi, probudili su svijest o drugoj strani realnosti. To je realnost u kojoj svako spominjanje života i prava LGBTI osoba na web portalima izazove salvu negativnih komentara. Realnost u kojoj se web portali iskorištavaju kao besplatna platforma za širenje neistinitih i neosnovanih optužbi, laži i predrasuda anonimnih komentarora/ica, bez straha od mogućih posljedica izgovorenih riječi.
Gdje su granice slobode govora?
Ostavljajući pisani trag mišljenja u komentarima ispod članaka, rijetko ko razmišlja o mogućim sankcijama koje mogu uslijediti ukoliko se pravo na slobodu govora zloupotrijebi za širenje govora mržnje. Generalna tajnica Udruženja BH novinari, Borka Rudić, kaže: “U BiH postoji zakonska regulativa kojom je moguće uspješno sankcionirati ‘govor mržnje’, bez obzira što u krivičnim zakonima ne postoji posebno krivično djelo pod nazivom ‘govor mržnje’. Kod nas je praksa da se takva djela procesuiraju u skladu sa zakonskim odredbama koje se vezuju za raspirivanje mržnje na osnovu nacije, vjere, jezika ili drugih identiteta, uključujući i spol, seksualnu orijentaciju, itd… Po takvim zakonima su donesene presude u dva slučaja (jedan je u Brčkom – grafit sa govorom mržnje), što znači da pravosuđe može, kada hoće, krivično sankcionirati one koji šire govor mržnje.”
Dakle, predviđene sankcije za širenje govora mržnje, pozivanje na nasilje, vrijeđanje po osnovu seksualne orijentacije, postoje. Zašto se onda ono još uvijek toleriše, bez posljedica za njihove kreatore i one koji osiguravaju prostor za njegovo širenje?
Odgovornost kreatora komentara vs. odgovornost web portala
Kreatori komentara, odnosno osobe koje, sakrivajući svoj identitet iza korisničkog imena, koriste govor mržnje u svojim komentarima, odgovorni su za izrečeno i protiv njih može biti podnesena krivična prijava. Uredništvo portala Klix.ba ističe da imaju izuzetno dobru saradnju sa sigurnosnim organima, u slučajevima kada se od njih traže informacije o kreatoru komentara od interesa, zbog sadržaja koji može biti temelj za zabrinutost.
Jasno je da je za nastajanje komentara najodgovornija osoba koja ga je napisala. Međutim, da li je odgovornost za širenje govora mržnje samo na njima? Da li i web portali nose dio odgovornosti, s obzirom na to da stvaraju prostor za njihovo nastajanje i postojanje?
Stav uredništva portala Klix.ba o ovom pitanju je jasan: “Korisnici samostalno objavljuju komentare na portalu Klix.ba i sami su odgovorni za ono što pišu.” Međutim, zbog velikog broja komentara, mogućnosti njihove kontrole su ograničene. “Uglavnom, tu su automatski filteri koji poprilično smanjuju broj komentara s govorom mržnje, a ručno reagujemo po prijavama čitatelja i samostalno ukoliko primijetimo govor mržnje u komentarima. Naravno, zbog velikog broja komentara apsolutno je nemoguće kontrolisati svaki komentar.” Na pitanje kada se provode sankcije blokiranja ili brisanja profila korisnika, kažu da se korisnici banuju po prvom primijećenom govoru mržnje. “Nažalost, svi banovani korisnici na svakom servisu u svijetu se mogu ponovo registrovati, pa tako i na Klixu. Mi smo dužni čuvati privatnost korisnika, ali imamo IP adrese svakog korisnika ili upisanog komentara. Samo na zahtjev policije ili tužilaštva je moguće otkriti ko je napisao neki komentar i podnijeti krivičnu prijavu protiv istog.”
Međutim, “prema pravilima novinarske etike”, napominje Rudić, “urednici i vlasnici portala su odgovorni za novinarske (autorske) sadržaje, ali i sve druge sadržaje”. Ona dodaje da je pitanje odgovornosti za komentare ispod vijesti i drugih novinskih sadržaja predmet stalnih diskusija u BiH. “Neki od portala brišu komentare koji imaju govor mržnje ili bi mogli negativno uticati na njihovu profesionalnu reputaciju, a često ih ima na hiljade, ponekad čak i zatvore mogućnost komentiranja ispod sadržaja za koje pretpostavljaju da bi mogli imati komentare pune mržnje i pozivanja na nasilje. Nažalost, mnogi urednici tolerišu takve sadržaje jer donose ‘klikove’.”
Kako navodi Rudić, Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je nekoliko presuda protiv medija koji nisu brisali uvredljive komentare. Zbog toga smatra da bi urednici/e portala trebali biti oprezniji i odgovorniji prema uvredljivim komentarima, govoru mržnje i svim drugim postovima koji mogu drugima nanijeti štetu. “Stav BH novinara je da se mržnja na internetu može i mora riješiti u okviru trokuta pravosuđe – mediji – medijske organizacije. Pravosuđe treba i može sankcionirati govor mržnje kroz postojeće krivične zakone, ali ne treba odustati ni od izmjene krivičnih zakona i uvođenja ‘govora mržnje’ kao krivičnog djela. Mediji sami trebaju donijeti vlastite strategije o nultoj toleranciji na govor mržnje, posebno imajući u vidu presude Evropskog suda i mogućnost podnošenja tužbi protiv njih. I na kraju, treba unapređivati i podržavati regulaciju i samoregulaciju u ovoj oblasti, podnositi žalbe RAK-u i Vijeću za štampu koji mogu, na osnovu etičkog kodeksa, donositi odluke protiv govora mržnje”, zaključuje Rudić.
