Piše: Maja Isović Dobrijević
Izvor i foto: BUKA portal
Konferencija “Javne politike za ravnopravnost LGBTI osoba u BiH” održana je 24. maja u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjaluci, a organizovana je povodom 17. maja – Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije. Vlada RS je prva vlada u BiH koja je usvojila jedan javno-politički dokument, konkretno operativni plan za provedbu Gender akcionog plana, koji uključuje mjere za unapređenje prava LGBT osoba.
Cilj konferencije bio je prezentacija Preporuke CM/Rec(2010)5 Savjeta Evrope o suzbijanju diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta i mapiranih potreba za djelovanje u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima – Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Konferencija je organizovana u okviru projekta “Unapređenje prava lezbejki, gejeva, biseksualnih i trans osoba u BiH i skladu sa EU standardima”, koji finansira Evropska unija, a ko-finansiraju Astrea Lezbejska fondacija za pravdu i Fond otvoreno društvo u Bosni i Hercegovini.
Na konferenciji su učestvovali i bili prisutni stručnjaci koji se bave ovim temama u BiH i regiji, a razgovarano je o temama koje su važne za poboljšanje prava LGBTI osoba kako kod nas, tako i u zemljama okruženja, a jedna od tema bila je usmjerena na prava trans* osoba i pravno priznavanje promjene pola, a u okviru ovog panela predstavljena su stanja u zemljama regije kada su transrodne osobe u pitanju.
Mirjana Lukač, direktorka Gender centra Vlade Republike Srpske na početku konferencije podsjetila nas je na imena ljudi iz istorije bez kojih svijet ne bi bio isti, a jedan od njih je i Alan Turing, britanski matematičar i kriptograf.
“Ishod Drugog svjetskog rata ne bi bio isti bez Alana Turinga, a svijet ne bi danas isto izgledao da nije bilo ovog matematičkog genija. Znalo se da je Alan Turing bio homoseksualac, ali to nije bilo važno dok su on i njegov rad bili od koristi. Međutim, pobijedili su strahovi srednjeg staleža i homofobija i ovaj matematički genij doživio je strašnu sudbinu, a javno izvinjenje zbog takvog ponašanja došlo je tek 2009. godine”, rekla je Mirjana Lukač u pozdravnom govoru.
Prvi panel na konferenciji bio je vezan za preporuke CM/Rec(2010)5 Savjeta Evrope o suzbijanju diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta: trenutno stanje i plan za djelovanje, a učestvovali su predstavnici iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost polova iz Hrvatske, rekla je da je institucija Pravobraniteljice nezavisna institucija, a u polje rada ove institucije ulazi diskriminacija temeljem spola, spolne orijentacije, bračnog i obiteljskog statusa, uključujući majčinstvo.
“U nekoliko sudskih postupaka umiješali smo se kao zainteresovana strana na strani tužitelja i uspjeli smo nametnuti naš pravni stav i naše pravno tumačenje, gdje je ishod bio pozitivan. Međutim, u Hrvatskoj još uvijek postoji određeno nepovjerenje LGBT populacije u prijavu svih diskriminatornih praksi koje proživljavaju u javnom životu, sustavu obrazovanja, na tržištu rada. Najviše povjerenja imaju prema svojim LGBT udrugama i njihovom pravnom timu koji zastupa i analizira njihovu situaciju. Mi kao institucija imamo iznimno dobru suradnju sa LGBT udrugama i sa transrodnim inicijativama i kroz jednu takvu sinergijsku platformu zajednički krećemo sa inicijativama prema izvršnoj vlasti, prema onima koji kreiraju politike i strategije, a u sudskim postupcima imamo specifične ovlasti”, rekla je Višnja Ljubičić.
Kaže da u jednom trenutku prije nekoliko godina, kada se trebao riješiti status LGBT osoba, nije bilo lako u javnosti gurati priču da se stvori pravni okvir, koji je postojao od 2003. godine u Zakonu o istospolnim zajednicama, koji je parcijalno i paušalno donesen, zbog brzine prilagođavanja hrvatskog zakonodavstva sa standardima EU.
Ističe da je Zakon o životnom partnerstvu donesen 2014. godine, ali da je bilo teško progurati takvu inicijativu i dobiti i konzervativne i liberalne stranke. U proteklih nekoliko godina uspjeli su potaknuti niz inicijativa koje su rezultirale dobrim zakonima i dobrim politikama.
“Istraživanja pokazuju da je preko 60 odsto omladine negativno nastrojeno prema LGBT zajednici. To su ljudi koji će danas-sutra doći na tržište rada ili će biti u strukturama javnih vlasti, a ukoliko i tada budu imali ovako izražene homofobne i diskriminatorne stavove, to će biti požar koji će biti kasno gasiti. Zbog toga nastojimo da se iz udžbenika za srednje i osnovne škole uklone svi diskriminatorni stavovi prema ovoj društvenoj skupini”, istakla je Ljubičić V.
Kada su u pitanju transrodne osobe, Višnja Ljubičić je rekla da je u Hrvatskoj prije nekoliko godina riješeno pitanje matičnih knjiga, gdje se promjena pola i promjena imena upisuju bez napomene o promjeni pola, što je veoma važno.
Samra Filipović-Hadžiabdić, iz Agencije za ravnopravnost polova BiH, rekla je da je prema podacima Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za period od 2010. do 2014. godine pred ovom institucijom bio 21 predmet iz oblasti diskriminacije na temelju polne orijentacije.
“Agencija za ravnopravnost polova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH počeli su da poduzimaju radnje na promociji zaštite prava pripadnika LGBT populacije u BiH. U saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, Agencija je inicirala radne sastanke u cilju izrade Akcionog plana za ravnopravnost LGBT osoba, a predložili smo i izradu godišnjih operativnih planova za implementaciju Gender akcionog plana za nivo BiH”, rekla je Samra Filipović-Hadžiabdić i dodala je je bh. društvo, a samim tim i institucije ove države, još uvijek zatvoreno.
“Svi koji smo u ovoj priči zajedno trebamo raditi na promociji i na buđenju empatije prema svim osobama koje su diskriminirane, jer čini mi se da u BiH nekad dolazi do odbijanja rješavanja nekih pitanja koja se tiču LGBT populacije, jer ljudi nisu upoznati sa problemima ove populacije. Međutim, ukoliko ljudima objasnimo koji su to problemi LGBT zajednice, polako dolazi do promjene svijesti. Na svakom od nas je da pokušavamo ljudima prikazati zašto je dobro da svi imaju ista prava i da ne budu diskriminirani”, istakla je direktorica Agencije za ravnopravnost polova BiH.
Mirjana Lukač, direktorica Gender centra Vlade Republike Srpske, rekla je da je Vlada RS usvojila Gender akcioni plan, a formiran je i koordinacioni odbor RS za sprovođenje Gender akcionog plana koji je imenovan od strane Vlade RS. Članovi ovog odbora su predstavnici svih ministarstava u Vladi RS.
“Podrazumijeva se i učešće civilnog društva, kao i konsultacije sa nadležnim tijelima Savjeta Evrope. Mjere i aktivnosti na unapređenju prava položaja LGBT osoba u 2016. godini, koje su planirane Gender akcionim planom, prije svega su zakonodavne mjere, analiza normativno-pravnog okvira RS, analiza zakonskih i drugih akata iz programa rada Narodne skupštine RS za ovu godinu, kao i podnošenje inicijativa za usaglašavanje zakona i drugih propisa”, rekla je Mirjana Lukač na konferenciji u Banjaluci.
Ona je rekla da je najlakše senzibilizirati ljude da promijene mišljenje i da budu otvoreniji tako što ćete im ispričati primjere iz istorije, možete ih uputiti da pogledaju filmove koji se bave ovim temama, jer su to načini na koje se može doprijeti do ljudi.
Danijel Kalezić, iz organizacije Kvir Montenegro, istakao je da se stvari potpuno drugačije dešavaju kada država otvoreno, jasno i odlučno stane iza ovakvih inicijativa u odnosu kada samo civilne organizacije staju iza ovakvih pitanja.
U Crnoj Gori su se 2010. godine počele sprovoditi prve aktivnosti u vezi sa promocijom i zaštitom ljudskih prava LGBT osoba, a danas je ova zemlja lider kada su ove teme u pitanju.
“U 2010. godini imali smo nula vidljivih osoba, nula LGBT organizacija, nula prijavljenih slučajeva nadležnim institucijama na bilo koji način, a od strane vlade i institucija imali smo negiranje postojanja problema i potrebe za bilo kakvim aktivnostima. Kada smo ušli u proces pisanja Zakona o zabrani diskriminacije, imali smo potpuno nepoznavanje koncepta seksualne orijentacije i rodnog identiteta od strane institucija. U prvom tekstu tog zakona, čitali smo da su transrodne osobe osobe koje se preoblačenjem i šminkom maskiraju u osobe suprotnog pola”, prisjetio se Kalezić.
Kaže da 2010. godine dolaze preporuke Savjeta Evrope o suzbijanju diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, a ovaj dokument se u Crnoj Gori jako puno koristio u otvaranju vrata institucija i sve su inicijative na početku bazirali na tim preporukama.
“Od tada se civilni centar ujedinjuje i formira se koalicija za LGBT prava u januaru 2010. godine koja je na samom početku bila sastavljena od 20 nevladinih organizacija, ali se u međuvremenu u koaliciju uključilo još deset institucija i četiri predstavnika medija, a to je bio prvi konkretan korak uključivanja države u ovu priču. Paralelno sa tim, ušli smo u formiranje Strategija za suzbijanje homofobije u društvu i taj process je trajao tri godine. Krenula je i reforma zakonodavstva, a nakon godinu dana rada u Parlamentu Crne Gore se 2011. godine usvaja Zakon o zabrani diskriminacije, ne u onoj formi u kojoj smo mi predlagali da bude usvojen, ali bilo je rješenje koje je pružalo neke mehanizme zaštite”, rekao je Danijel Kalezić i dodao da se trenutno ponovo mijenja Zakon o zabrani diskriminacije u Crnoj Gori i nada se da će ovog puta imati zakonsko rješenje koje će pružati punu zaštitu svim LGBT osobama. Crna Gora promijenila je i Krivični zakon, kao i Zakon koji se tiče transrodnih osoba i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Kalezić kaže da će 2013. godina ostati upamćena u istoriji LGBT pokreta u Crnoj Gori kao značajna, jer je sve ono što se dešavalo od 2010. godine u 2013. godini eksplodiralo. Tada se osniva Kvir Montenegro, dolaze nova lica LGBT pokreta i dešavaju se dvije povorke ponosa, iako se dešavaju uz dosta nasilja, Kalezić kaže da su uspješno realizovane.
“Jako je bitno što se država strateški opredijelila za usmjeravanje društva ka prihvatanju i postizanju pune jednakosti LGBT osoba, kao i to što smo uspjeli da dobijemo političku volju države da preuzme odgovornost za sve svoje članove društva. Bez toga, sve ovo ne bi bilo moguće. To što smo uspjeli da podignemo kapacitete institucija je veoma važno, tu mislim na policiju, tužilaštvo, sudove, nadležna ministarstva, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove, školske, pedagoške, psihološke službe i tako dalje, koje konstantno iz godine u godinu prolaze treninge, seminare i obuke, a jedan dio je već institucionalizovan i provodi programe i obuke”, dodao je on.
Kalezić kaže da je u toku širenje aktivnosti iz Podgorice u druge gradove Crne Gore, a za to se koristi isti, provjereni koncept, koji je već korišten u Podgorici. U narednom periodu, u saradnji sa lokalnim vlastima, imaće seriju od 11 okruglih stolova u 11 različitih gradova, kojima je cilj podizanje diskusije o pravima LGBT osoba.
Na konferenciji je razgovarano i o pravima trans* osoba i pravnom priznavanju promjene pola i upoređena je situacija u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Jedan od zaključaka je da se u BiH još dosta toga mora uraditi na ovom polju. U Srbiji se već duže vrijeme provode operacije prilagodbe pola, ali institucionalno malo je toga na ovom polju riješeno. Postoje dobri regionalni primjeri kada su trans* osobe u pitanju koji se mogu “prepisati” za Bosnu i Hercegovinu.
Na završnom predavanju “LGBTI osobe i njihova prava u Evropi” govorila je Meri-En Henesi, šefica kancelarije Savjeta Evrope u BiH.
Ona je rekla da LGBT osobe ne traže posebna ni dodatna prava, već samo poštivanje ljudskih prava i integriteta, kao i svi ostali ljudi, a to obuhvata princip jednakosti, nediskriminacije i poštivanje svih prava predviđenih evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“Ništa ne može opravdati nasilje protiv LGBTI osoba, međutim pristup pravima LGBTI osobama je ograničen, prisutni su streotipi i zanemarivanje od strane zakona. U nekim slučajevima, homofobija i transfobija se koriste kao opravdanje za sprječavanje ljudskih prava, a takvi pristupi su pogrešni i zastarjeli. U nekim zemljama članicama EU, diskriminacija postoji od strane školskih kolega, članova porodice, a prema nedavnom istraživanju, jedna od 3 LGBTI osobe ima negativne komentare u školi. Polovina trans* ženskih osoba ima neugodnosti pri nalaženju posla, a suočava se i sa dikriminacijom na poslu”, rekla je u Banjaluci Meri-En Henesi i dodala da je to nerazumno traćenje ljudskih potencijala.
Ističe da imamo specifične krivične zakone kojima se kažnjavaju kriminalna djela zasnovana na seksualnoj diskriminaciji, međutim većina tih zemalja neadekvatno primjenjuje te zakone, niti prate ono što se dešava u oblasti trans* gender identiteta.
“U 13 zemalja članica, jedna od tri uključila je diskriminaciju po osnovu pola u svoje krivične zakone. Ovo predstavlja manjinu u okviru manjine, jer je malo prostora da budete ono što zapravo jeste. Veliki broj LGBT populacije u BiH prijavljuje diskriminaciju, svjesni smo i nekoliko napada koji su se desili u Sarajevu i ti napadi se uglavnom odnose na seksualnu orijentaciju ili rodni identitet. Većina tih napada se ne istražuje, a istrage koje su bile prisutne nisu dovele do kažnjavanja počinitelja”, ističe ona i dodaje da ipak u BiH postoji napredak u poboljšanju položaja LGBTI osoba.
Ovu konferenciju organizovali su Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske i Sarajevski otvoreni centar uz podršku Agencije za ravnopravnost polova i Džender centra Federacije BiH.
Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.
