Piše: Ajdin Tinjak
Foto: Wikimedia
Na dnevnom redu 23. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je zakazana za 12. januar 2016. godine naći će se i Izvještaj za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu čiji je podnosilac Evropska komisija.
Evropska unija je u decembru 2014. započela novi pristup prema Bosni i Hercegovini, koji predviđa novi redoslijed uslova kako bi zemlja napredovala ka EU i riješila preostale društveno-ekonomske izazove s kojima se suočava. Da bi EU uzela u razmatranje zahtjev za članstvo Bosne i Hercegovine neophodan je značajan napredak u sprovođenju Reformske agende koja je usvojena u julu 2015. U kontekstu izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava na tom putu, između ostalog jedan dio Izvještaja posvećen je ljudskim pravima i zaštiti manjina.
Pravni i institucionalni okvir za poštivanje ljudskih prava zahtijeva značajna poboljšanja, a usvojeno zakonodavstvo treba efikasno da se provodi, naročito u pogledu borbe protiv diskriminacije. “Lezbijska, gej, biseksualna, transrodna i interseksualna zajednica i dalje je izložena prijetnjama i napadima”, navedeno je, između ostalog, u uvodu Izvještaja. Lezbejska, gej, biseksualna, transrodna i interseksualna prava su segment koji je u našem fokusu, stoga smo posebnu pažnju u Izvješaju posvetili poglavlju “Ljudska prava i zaštita manjina” i u nastavku teksta prenosimo neke detalje.
Provesti preporuke
“Bosna i Hercegovina je ratifikovala sve glavne evropske i međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih prava. Nakon Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda koji je realizovan u novembru, Bosna i Hercegovina je dobila 167 preporuka. Međutim, država tek treba provesti preporuke iz prethodnog ciklusa, uključujući i one preporuke koje se tiču borbe protiv diskriminacije, inkluzivnog obrazovanja, rodno zasnovanog nasilja, usklađivanja zakona i politike na nivou entiteta i reforme krivičnog zakona u pogledu ratnih zločina”, stoji u poglavlju o ljudskim pravima i zaštiti manjina. Dalje se navodi da zločin iz mržnje i govor mržnje nisu obuhvaćeni Krivičnim zakonom Federacije BiH, te da je većina incidenata počinjena iz mržnje bila usmjerena na povratnike, LGBTI osobe ili su bili etnički motivisani.
“U pogledu prava lezbijki, gejeva, biseksualaca, transeksualaca i interseksualaca (LGBTI osoba), LGBTI Merlinka festival je održan bez incidenata i uz adekvatnu policijsku zaštitu. Bosna i Hercegovina je jedna od potpisnica Zajedničke izjave ministara u regionu u okviru IDAHO foruma održanog 2015. (Međunarodni dan borbe protiv homofobije). Potrebno je izmijeniti i dopuniti Zakon o zabrani diskriminacije, jer ne sadrži jasnu definiciju rodnog identiteta i seksualne orijentacije i jer se poziva na spolno izražavanje i/ili orijentaciju kao osnov po kojima je zabranjena diskriminacija. Potrebno je izmijeniti i dopuniti krivične zakone Republike Srpske i Brčko Distrikta kako bi uključili rodni identitet i seksualnu orijentaciju kao osnove po kojima je zabranjen govor mržnje”, navedeno je u Izvještaju.
U Izvještaju se dalje navodi da su transeksualne osobe posebno marginalizirane jer ne postoje nikakve mjere za zakonsko priznavanje prilagodbe spola. Opće je poznato da uprkos povećanju nasilja, napada i prijetnji prema LGBTI osobama i borcima/kinjama za ljudska prava, samo mali broj tih slučajeva bude prijavljen policiji. U Izvještaju se navode primjeri da je Ustavni sud BiH u septembru 2015. donio odluku da je u slučaju Queer Sarajevo Festivala koji je održan u oktobru 2008. godine došlo do povrede slobode okupljanja, kada je napadnuto desetak osoba, dok za napad koji je počinjen 2014. godine na festivalu queer filma Merlinka niko nije krivično procesuiran.
Do sljedećeg Izvještaja…
Zajednička komisija za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH je na svojoj 9. sjednici održanoj početkom decembra 2015. usvojila zaključak prema kojem se pozivaju oba doma Parlamentarne skupštine BiH da na dnevni red prve naredne sjednice uvrste razmatranje Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu za 2015, te sugeriše da Izvještaj prezentira predstavnik Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, kao i da se osigura prisustvo predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH.
Kao što je rečeno u uvodu, Izvještaj za Bosnu i Hercegovinu za 2015. čiji je podnosilac Evropska komisija trebao bi se naći 12. januara 2016. na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a da li će preporuke i smjernice iz svih poglavlja, pa i dijela o ljudskim pravima i zaštiti manjina, nakon ustaljenog “primanja k znanju” biti stavljene kao prioritet u daljem radu tog zakonodavnog tijela ostaje da se vidi.
