Piše: Liam Isić
Foto: newsx.com
Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine je 2016. godine predstavila Specijalni izvještaj o pravima LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, te izdala potrebne preporuke nadležnim institucijama o izmjenama i dopunama zakona koji se odnose na LGBTI osobe u BiH. Na osnovu člana 32. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, ombudsmen može dati preporuke tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini u cilju usvajanja novih mjera. Ukoliko ombudsman nakon toga ne dođe do rješenja u predmetu u kojem je po njegovom ili njenom mišljenju bilo moguće naći pozitivno rješenje, taj problem će biti uvršten u godišnje ili specijalno izvješće, pominjući imena tijela vlasti u Bosni i Hercegovini ili službenika koji su zauzeli takav stav. U dijelu Specijalnog izvještaja koji se odnosi na prava transrodnih osoba, Institucija ombudsmena je izdala preporuke Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, entitetskim ministarstvima zdravstva, Odjelu za zdravstvo Vlade Brčko Distrikta, te kliničkim centrima i bolnicama u BiH.
Institucija ombudsmena je izdala preporuku Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da pristupi izmjenama Zakona o ravnopravnosti spolova i izričito definira pojmove seksualne orijentacije i rodnog identiteta, kao što je učinjeno u Zakonu o zabrani diskriminacije BiH. Preporuka koja je upućena Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine sadrži potrebu za izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama Brčko Distrikta BiH i regulisanjem upisa promjene spola na način kako je to propisano Zakonom o matičnim knjigama Federacije BiH i Republike Srpske. Isto tako, Institucija je preporukom upućenom entitetskim ministarstvima zdravstva i Odjelu za zdravstvo Vlade Brčko Distrikta ukazala na potrebu razmatranja mogućnosti izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim će se predvidjeti djelimično ili potpuno pokrivanje troškova medicinskog procesa promjene spola i obaveznog zdravstvenog osiguranja. Institucija je također preporukom koja je upućena kliničkim centrima i bolnicama u BiH podsjetila na potrebu za sistematskim i kontinuranim educiranjem medicinskog osoblja koje bi moglo pratiti proces tranzicije transeksualnih osoba i pružiti neophodnu medicinsku pomoć, kao i potrebu za poduzimanjem mjere u cilju osiguravanja medicinskog kadra koji bi mogao vršiti kompletan medicinski proces promjene spola.
U junu 2018. godine Sarajevski otvoreni centar je uputio dopise svim institucijama i ustanovama na koje se ove preporuke odnose, međutim, odgovor na dopis nije zaprimljen ni od jedne institucije/ustanove, osim odgovora od strane Opće bolnice Konjic u kojem je navedeno da ustanova trenutno ne raspolaže sa dobrovoljnim brojem medicinskog kadra koji bi mogao uzeti učešće u edukaciji i realizaciji preporuke Institucije ombudsmena za ljudska prava i odgovora od strane Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u kojem tvrde da ustanova ne posjeduje opremu i kadar, te nije verifikovana za ovu vrstu operativnog zahvata koji spada u tercijarni nivo zaštite. Na osnovu dva odgovora bolnica i neodgovorenih upita od strane ostalih institucija/ustanova, može se zaključiti da zdravstvene ustanove koriste neposjedovanje opreme i adekvatnog kadra kao argument koji opravdava razlog zbog kojeg prilagodba spola nije moguća unutar BiH, a to predstavlja legitiman razlog zašto se preporuka Institucije ombudsmena ne može realizirati.
Neposjedovanje opreme i kadra jeste razlog zbog kojeg prilagodbu spola trenutno nije moguće izvršiti, ali postoji mogućnost edukovanja medicinskog osoblja, ili pokrivanja troškova prilagodbe spola u drugim državama iz fonda zdravstevnog osiguranja, kao što to već rade neke od susjednih zemalja. BiH se obavezala ratificiranjem određenih međunarodnih dokumenata, kao što su Europska socijalna povelja i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava, da će obezbijediti jednak pristup zdravstvenoj zaštiti svima, bez diskriminacije na bilo kojem osnovu, međutim, jasno je da zdravstvena zaštita nije omogućena svima, te da takvim pristupom određenim grupama zdravstvene ustanove još više ugrožavaju njihov ionako ugrožen položaj u društvu. Možemo pretpostaviti da će se većina zdravstvenih ustanova u BiH, odnosno njihovo osoblje, odlučiti na stav kojeg ima Opća bolnica Konjic, a to je da trenutno ne raspolažu sa “dobrovoljnim” brojem medicinskog kadra koji bi mogao uzeti učešća u edukaciji i realizaciji preporuke, ukoliko ta odluka bude njima prepuštena. S druge strane, država nije donijela zakon koji uređuje pitanje zdravstvene zaštite koja se odnosi na osposobljavanje i edukovanje medicinskog kadra i pokrivanje troškova prilagodbe spola iz fonda zdravstvenog osiguranja, što znači da država krši sam Ustav BiH koji se obavezuje poštovanjem međunarodnih standarda, a posebice Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava (čiji akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima), time što ograničava prava i slobode koji su predviđeni kako međunarodnim standardima, tako i samim Ustavom.
