Rat i ukrajinska LGBTIQ zajednica

23. 03. 2022

Početak ruske agresije na Ukrajinu je dodatno uplašio ukrajinsku LGBTIQ zajednicu koja strahuje da će prva biti na „listi za odstrel“ u slučaju da ruske trupe u potpunosti zauzmu ukrajinsku teritoriju. Ovakvi strahovi su opravdani ako u obzir uzmemo rusku politiku koju je u zadnjem desetljeću pokazala svoje iznimno hostilno lice prema LGBTIQ osobama. Moskovski patrijarh Kiril čak je insinuirao da je povorka ponosa jedan od razloga rata u Ukrajini. Konzervativni stavovi branitelja „tradicionalnih vrijednosti“ iznjedrili su situaciju iznimno teške homo/bi/transfobije u ruskom društvu.

PIŠE: Matej Vrebac

Svakodnevica ruske zajednice su brojni progoni, napadi, konverzivne terapije, nasilje u porodici i govor mržnje, koji su 2017. doprinijeli homocidu i stvaranju koncentracionih logora za mučenje gej osoba u republici Čečeniji. Vlasti u Moskvi ne prepoznaju diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, svako zlostavljanje je dopušteno i nekažnjivo, a zakon o „gej propagandi“ kaže da je kazneno djelo svaki pozitivni govor i iskazivanje podrške LGBTIQ osobama u prisustvu maloljetnih osoba. Upravo takvih rigoroznih i mučnih scenarija u budućnosti se plaše LGBTIQ Ukrajinci i Ukrajinke. Nažalost, situacija nije ništa bolja ni za LGBTIQ osobe u Rusiji kojima su sankcije i zabrana letova ukinula mogućnost bijega iz ralja direktnog progona kojeg podupiru državne strukture poput policije.

Položaj LGBTIQ osoba u Ukrajini prije rata

Položaj LGBTIQ osoba u Ukrajini prije same agresije nije bio na zavidnom nivou, ali sa znatnom razlikom u napretku u odnosu na bivše republike SSSR-a, budući da je 2003. u Kijevu održana prva povorka ponosa, druga tek 2015., a poslije su organizirane i u drugim gradovima, poput Harkova i Odese. U ILGA godišnjem izvještaju ljudskih prava gejeva, lezbejki, biseksualnih, interspolnih i trans osoba za 2021. može se uvidjeti da je stanje ljudskih prava na dosta niskom položaju jer ne postoje nikakvi pravni mehanizmi zaštite LGBTIQ osoba. Ukrajinska zajednica vidjela je u pobjedi Voldomira Zelenskog tijekom predsjedničkih izbora 2019. dobar znak za nadu i promjenu na bolje, vjerojatno pronalazeći utemeljenje u njegovoj predsjedničkoj kampanji koja se bazirala na progresivnim, liberalnim i proeuropskim vrijednostima. Premda na Twitteru postoji video snimak Zelenskog iz 2019. kako javno pruža podršku LGBTIQ zajednici („Svi zajedno živimo u otvorenom društvu gdje svako može birati svoj jezik, etnički pripadnost i [seksualnu] orijentaciju. Ostavite te ljude na miru, pobogu!“), do značajnijih poboljšanja ipak nije došlo. Iz trenutne perspektive neki obrasci kampanje Zelenskog djeluju populistički, poput korištenja inkluzivnog jezika i progresivnog retorike društvenih mreža. Već početkom 2020. određene proruske parlamentarne skupine su predlagale zakone protivne legalizaciji istospolnih partnerstva, a koji bi kažnjavali „propagandu koja ugrožava instituciju porodice“. Zastupnici Georgii Mazurashu i Olena Lys, iz stranke Zelenskog Sluga narodu, su tako u 22. jula predložili zakon kojim se zakonski regulira kažnjavanje „homoseksualne i transrodne propagande“.

U raljama rata

Život kvir Ukrajinaca_ki se dodatno iskomplicirao prodorom ruskih trupa 24. februara. Jedan broj njih odlučio je napustiti državu, a mnogi_e od njih su ostali pružati otpor agresiji na različite načine, kaže u intervjuu Lenny Emson, izvršna direktorica Kiev Pride-a. Dosta LGBTIQ aktivista_ica se dobrovoljno priključio ukrajinskoj vojsci na ratištima ističući svoj identitet, dok drugi pomažu na druge načine u otporu, poput medicinske ispomoći i darivanjem krvi za ranjene.

Lejla Huremović pišući za Balkansmedia navodi razloge zbog čega su u ratnim i konfliktnim uvjetima kvir osobe dodatno izložene poteškoćama: „LGBTIQ osobe bez sigurnih prostora u masi ljudi sa kojima su primorani biti u takvim okruženjima, postaju mete ne samo agresora, već i svojih sugrađana/ki. Trans osobe, naročito trans žene, bivaju još više pogođene, jer ne mogu sakriti svoj rodni identitet.“ Situacija za trans žene je naročito komplicirana jer mnogima od njih oznaka spola u dokumentima nije prilagođena njihovom rodnom identitetu te ne mogu prijeći granicu zbog zabrane napuštanja države muškarcima od 18 do 60 godina. Trans žene se tako osjećaju zarobljenima i kao da se nalaze u dvostrukom ratu, čemu svjedoči Zì Faàmelù koja je ostala sama kući plašeći se da je na granici ne vrate i proglase izdajnikom, dok su svi njezini najbliži napustili grad. Osim LGBTIQ osoba, prelazak granica je otežan za sve druge nebijele izbjeglice zbog prisutnog rasizma.

Kako pomoći ukrajinskoj zajednici

Već postoje različiti načini na koji se može pomoći LGBTIQ osobama koje su odlučile napustiti zemlju. Gej dejting aplikacije Planet Romeo i Grindr su pronašle svoje načine – Romeo je otvorio grupu Shelter for Ukraine kako bi povezao sve one koji nude pomoć u vidu smještaja i onih kojima je ta pomoć potrebna, a u grupi se može pronaći dosta potresnih svjedočanstava. Grindr se s druge strane odlučio za direktnu financijsku pomoć putem donacija preko organizacije.

Osim pravilnog informisanja, distribucije tačnih vijesti i pružanja pomoći, LGBTIQ osobama u Ukrajini se može pomoći donacijama organizacijama koje će proslijediti pomoć u vidu potrepština potrebnih u humanitarnoj katastrofi. Online donacije se mogu uplatiti Kiev Pride-u ili drugim organizacijama čije informacije i podatke možete pronaći ovdje.

Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!