Sa ponovoljenim sloganom od prošle godine Potpuna ravnopravnost, u subotu 7. juna će biti održan četvrti po redu Split Pride. Kako navode iz organizacije Rišpet, slogan će se vjerojatno ponavljati i ubuduće dokle god LGBT osobe ne ostvare jednaka prava i pravnu zaštitu i ne postanu ravnopravne građanke i građani društva u kojem žive.
Kao najavu ovogodišnjeg Split prida razgovarala sam sa Ljubicom Lipanović iz udruženja Rišpet. Interesovalo nas je kako teku pripreme, s obzirom da je ovogodišnji Pride prvi u njihovoj samostalnoj organizaciji, te više o samim događajima koje prate Pride Week.
Pripreme za Pride su počele otprilike prije mjesec dana, okupili smo volontere kako bi započeli izradu ždralova, njih tisuću ćemo u subotu objesiti u Đardinu kako bi nam se, prema drevnom japanskom vjerovanju, ispunila želja – potpuna ravnopravnost. Puštanjem šest balona duginih boja na izlazu iz Marmontove ulice na Rivu, točno na mjestu gdje su sudionike prvoga Split Pridea u lipnju 2011. godine napali homofobi i na njih bacali kamenje i boce, obilježili smo i Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije, rekla nam je Ljubica.
U prostorijama novootvorenog LGBT Centra Split će biti održani različiti događaji u sklopu Pride Weeka.
Svojim posjetiteljima_kama ponudit ćemo izložbu fotografija Split Pride kroz godine, kako bi se prisjetili kako je sve krenulo i kako se razvijalo kroz godine, od kamenja koja su uz topovske udare letjela prema šarenoj koloni, do prazne Rive te gradonačelnika na čelu kolone na zadnjem Split Prideu. Održati će se i dvije projekcije filmova. Bit će prikazan dokumentarni film “Beyond Gay the Politics of Pride”, a gosti Split Pridea iz albanske udruge The Alliance Against LGBT Discrimination donijeli su nam dokumentarac o mladim aktivistima u Tirani “SkaNdal” koji ćemo također prikazati.
LGBT.ba: Neupitno je da su parade ponosa u našoj regiji politički čin kojim se želi poslati jasna poruka da su LGBT osobe dio ovog društva, te da trebaju da imaju mogućnost da uživaju u pravima kao i sve druge osobe. Kao politički protest, jako je bitno da u njemu sudjeluju i predstavnici_e vlasti. Da li će i ove godine splitski gradonačelnik biti dio Pridea, te da li, pored njega, očekujete još neke političare_ke?
Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i ove je godine najavio sudjelovanje na Split Prideu. Mi smo poziv uputili svim relevantnim političkim dužnosnicima, za sada nismo dobili nijedan pozitivan odgovor.
LGBT.ba: Kako danas građani_ke Splita gledaju na Pride, jer ukoliko se sjetimo prethodnih prajdova, mišljenje im je bilo više usmjereno ka pukom paradiranju, a ne političkom događaju?
Voljela bih kada bih se mogla referirati na znanstvena istraživanja i prezentirati valjane podatke koji bi pokazali koliko su se stavovi i mišljenja ljudi prema Split Prideu promijenili ili kakvi su oni općenito. Međutim, takvih istraživanja nedostaje i to je još uvijek marginalizirana tema kojom se malo tko bavi. Moje osobno mišljenje je da ljudi još uvijek na Split Pride gledaju kao na paradu samo da bi se paradiralo ili da bi se provocirali prolaznici. Oni koji doprinose takvom mišljenju zasigurno su i mediji koji pridaju pažnju sporednim temama kada se govori ili piše o Prideu, a redovito zanemaruju onaj bitan politički kontekst.
Svake godine uoči Pridea, pa tako i ove, pojavljuju se osobe ili grupe koje putem Facebooka pozivaju građane na nasilje ili inicijative koje pozivaju građane na bojkot Pridea. Ne smatram da većina građana_ki Splita odobrava takve postupke, ali većina građana_ki ipak zauzima stav “to se mene ne tiče” i time daju legitimitet osobama ili grupama koje u njihovo ime pozivaju na mržnju, nasilje i diskriminaciju. Poslijeratno stanje Hrvatske obilježeno je procesima retradicionalizacije i jačanjem vjerskog fundamentalizma, velikim društvenim promjenama koje još uvijek sprečavaju razvoj demokratskih procesa koji se odnose na napredak u pogledu ljudskih prava, pa samim time i prava LGBT osoba. Jednostavno, kao društvo nismo sazreli, nismo poduzeli dovoljno da obrazujemo i educiramo nadolazeće generacije od kojih tako mnogo očekujemo. Mi kao pojedinci moramo preuzeti odgovornost za postupke osoba koje progovaraju mržnjom i djeluju nasiljem, znači jasno i glasno osuditi svaki nasilnički čin, bilo u našoj obitelji, među prijateljima, na radnom mjestu ili na ulici jer ćemo u protivnom zajedno snositi posljedice naše indiferentnosti.
O udruživanju, aktivizmu, zauzimanju stava kada su u pitanju prava LGBT osoba, Ljubica kaže:
Vjerujem da se pojedinim LGBT osobama, koje su imale hrabrosti i volje postati volonteri_ke i priključiti se aktivnostima koje organizira Rišpet, život promijenio nabolje. Mislim da su imali priliku steći pozitivna iskustva, upoznati osobe s kojima dijele slične životne situacije i konačno sudjelovati u aktivnostima zbog kojih svi ponekad osjećamo nadu bolje budućnosti i ponos zbog sudjelovanja u promjenama koje će jednom donijeti potpunu ravnopravnost svim članovima našeg društva. Međutim, pojedine osobe i dalje su izložene raznim oblicima nasilja, za njih su nasilje ili sama mogućnost nasilja prisutni svakodnevno. Postati javno vidljiva LGBT osoba znači sebe dovesti u realnu opasnost od nasilja.
Kao poruku za kraj ovog razgovora rekla je: Kako bi svi zajedno mijenjali društvo u kojem živimo moramo početi obrazovati i educirati građanke i građane, moramo kao pojedinci preuzeti odgovornost – osuditi nasilje i diskriminaciju, a udruge civilnog društva moraju surađivati kako bi stvorile pritisak na državne institucije i političke aktere da svojim postupcima doprinesu pozitivnim promjenama.
Razgovarala Lejla Huremović
