Izvor: Gayecho.com
Na istospolne brakove u Srbiji pripadnici LGBT populacije morat će još dugo da čekaju, ali nije nemoguće da se u nekom trenutku omogući registracija ovakvih zajednica. Međutim, cijela priča oko ovih brakova prilično je zamršena.
Naznaka promjena, kojoj se predstavnici LGBT nadaju godinama, pojavila se u Prednacrtu građanskog zakonika, ali je prije nekoliko dana član kojim bi se omogućila registracija istospolne zajednice – izbrisan.
– Vjerovatno je to uradio neko od članova radne grupe, tako da sada u Prednacrtu zakona to više ne postoji kao mogućnost. Međutim, Prednacrt tek treba da ide na javnu raspravu, i sve to će potrajati narednih godinu dana, tako da su izmjene moguće. Cijeli dokument ima 2.800 članova iz najrazličitijih oblasti, tako da tek predstoje izmjene – kaže za Blic Goran Miletić iz organizacije Civil Rights Defenders.
On dodaje da nije prvi put da se slične stvari dešavaju na ovu temu.
– Vidjet ćemo na kraju kako će ova oblast biti regulisana – kaže on.
Kako navodi Miletić, manja je vjerovatnoća da će u Srbiji biti dozvoljeni istospolni brakovi, tim prije što bi zbog toga morao da se mijenja Ustav, ali kaže da bi istospolno partnerstvo moglo da uđe u prijedlog zakona.
– Rekao bih da ima političke volje za tim. Evropski sud za ljudska prava donio je presudu po kojoj se sve ovakve zajednice na neki način moraju legalizovati, i to je trend i kod nas i u okruženju. Ovo pitanje će prije ili kasnije doći na sto – kaže on.
Kada je riječ o regionu, u Sloveniji je jučer sklopljen prvi brak između dvije osobe istog spola, i to nepuna 24 sata nakon što je zakon koji ovo dozvoljava stupio na snagu. Time se ova bivša republika SFRJ svrstala u jednu od 50 zemalja svijeta koja ima neku formu registacije istospolne zajednice.
– U najvećem broju zemalja radi se o registraciji zajednice ili partnerstva, dok je brak između dvije osobe istog spola dozvoljen u 21 državi. U suštini, bilo da se zove brak, registracija ili kohabitacija, istospolne zajednice su priznate kao i one između hetero parova i mogu da računaju na sva ona prava koja iz njih proizilaze – priča Miletić.
Ilustracije radi, susjedna Hrvatska je na ovaj način regulisala zajednice između osoba istog spola, kao i prava koja iz njih proizilaze i kada je u pitanju zajednička imovina, nasljeđivanje, pravo na penziju…
– Suštinski, sve kao i brak, čime se Hrvatska svrstala u red liberalnijih zemalja – priča Miletić.
Kada je u pitanju usvajanje djece, ni Slovenija ni Hrvatska ovu opciju ne dozvoljavaju. Zapravo, ova mogućnost postoji u tek desetak zemalja u svijetu u čemu prednjače nordijske zemlje.
Kako navodi, nevladine organizacije u Srbiji su napravile zakon o istospolnim partnerstvima o kome se nekoliko puta raspravljalo.
– Podrška je stizala i od državnih organa, ali nije bilo neke masovnije rasprave. Osim desničarskih stranaka koje su kod nas protiv istospolnih zajednica, partije su generalno ili za ili neutralne, poput SNS – objašnjava Miletić.
Kako navodi, u odnosu na period od prije 20 godina, i prava i ponašanje prema LGBT osobama je napredovalo, ali je još daleko od nivoa kakav treba da ima jedna zemlja koja je članica Savjeta Evrope. Iako danas nisu odsječeni od svijeta i mogu bez problema da izlaze i da se druže, diskriminacije i netolerancije i dalje ima.
– Imali smo slučajeve gdje su ljudi dobijali otkaz zbog seksualne orijentacije. Većina njih se o tome ne izjašnjava zbog straha od gubitka posla, diskriminacije i nasilja koje je i dalje veliki problem – priča Miletić, ističući da u Srbiji i dalje oko 60 odsto ljudi smatra da je homoseksualnost bolest, a oko 20 odsto da su gej osobe kriminalci.
Prema jednom od istraživanja koje je radio Civil Rights Defenders, nasilnici nad LGBT osobama su najčešće osobe koje poznaju, u školama je situacija strašna, jer tamo pojedinci preživljavaju nasilje samo zbog pretpostavke, ne i saznanja, o njegovoj ili njenoj seksualnoj orijentaciji.
Evo kakva je situacija u regionu:
Slovenija
Mogući brakovi između osoba istog spola. Najliberalnija zemlja u okruženju po pitanju prava LGBT osoba. Nema usvajanja djece.
Hrvatska
Dozvoljene istospolne zajednice i sve što proizilazi iz njih (zajednička imovina, nasljeđivanje, pravo na penziju…). Osim što njihovi državljani mogu da se registruju, tu mogućnost imaju i oni koji nisu državljani. Prajdove je nekada posjećivalo 500 do 600 ljudi, a danas ih posjećuje i do 5.000, što pokazuje i porast tolerancije.
Crna Gora
LGBT zajednica je mala i još u razvoju. Nema mogućnosti registracije, a država se deklarativno zalaže za ljudska i manjinska prava.
Bosna i Hercegovina
Postoje zakoni koji štite, između ostalog, i LGBT osobe od diskriminacije, kao i nekoliko organizacija koje se bore za njihova prava. Nema mogućnosti registracije istospolne zajednice. U Sarajevu nikada nije održana nijedna parada ponosa.
Makedonija
Zakon ne priznaje istospolne zajednice, a u zemlji postoji tek pokoja organizacija koja se zalaže za LGBT prava. Postoji i nekoliko “gej frendli” klubova. Bilo je pokušaja održavanja parade ponosa, ali su se završili uz nasilje.
Kosovo
Prvi put je prošle godine organizovana parada ponosa, a na čelu kolone bio je predsjednik Hašim Tači. Učestvovalo je nekoliko stotina ljudi, osiguravalo je više stotina policajaca, i završena je bez incidenata.
Albanija
Istospolni brakovi i registrovana istospolna partnerstva nisu priznata, mada u Tirani postoji nekoliko barova koja su poznati kao mjesta okupljanja LGBT populacije. Do sada je nekoliko puta organizovan “bajk rajd” kroz grad, kada su učesnici nosili zastave duginih boja.
Grčka
Iako zvanično ne postoji mogućnost sklapanja istospolnih partnerstava, bilo je slučajeva da su ona ipak sklapana. U Atini se godinama održava parada ponosa LGBT osoba, postoji i gej kvart, kao i međunarodni festival gej i lezbejskog filma. Solun također ima svoj prajd, a ostvra Mikonos i Lezbos svjetski su poznate gej turističke destinacije.
Mađarska
Položaj LGBT osoba je povoljniji nego u državama na Balkanu. Mađarska zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i priznaje registrovana partnerstva.
Rumunija
I dalje konzervativna po pitanju LGBT osoba, ali je kada su u pitanju zakoni napravljen je značajan pomak dotle da je prije nekoliko godina Rumunija bila jedna od pet zemalja u svijetu sa najvećim napretkom u borbi protiv kršenja prava na osnovu seksualne orijentacije. Rumunija ne priznaje nijedan oblik istospolnih zajednica. Međutim, zanimljivo je da žene, uključujući i lezbijke, mogu vještački da se oplode jer je rumunski Ustavni sud zauzeo stav da je uskraćivanje prava na vještačku oplodnju nevjenčanim ženama neustavno.
Bugarska
Bugarska ne priznaje istospolne zajednice, ali ima antidiskriminacione zakone. Postoji nekoliko gej klubova u Sofiji, Plovdivu i Varni. Prva parada ponosa organizovana je 2008. godine i završena je uz brojne napade. Od tada do danas se organizuje svake godine, bez većih problema, uz podršku inostranih ambasada.
