Ikona duginih boja – šta znače krivične prijave protiv učesnika beogradskog Prajda

Izvor i foto: BBC na srpskom

Aktivista i vjernik Srpske pravoslavne crkve Nik Jovičić Sas na beogradsku Paradu ponosa došao je noseći ikonu Bogorodice na kojoj je oreol bio u duginim bojama, koje su i boje LGBT zastave.

On za BBC na srpskom kaže da je ova ikona odraz njegovih dubokih vjerskih osjećanja.

„Vjerujem da nas pravoslavlje uči da Bog voli i štiti sve one koji pate, a tu spadaju i predstvanici LGBT+ zajednice”, kaže Jovičić.

Protiv učesnika Parade ponosa koji su došli sa hrišćanskim obilježjima podnijeto je nekoliko krivičnih prijava, a fotografije tih dokumenata objavljene su na društvenim mrežama.

Parada ponosa održana je 15. septembra u Beogradu. Učesnici su pod parolom „Ne odričem se” šetali do najvažnijih institucija u zemlji kako bi ukazali na potrebu rješavanja problema pripadnika LGBT+ zajednice u Srbiji.

Jednu od krivičnih prijava podnio je predsjednik Sindikata zaposlenih policije, Dejan Đukić.

„Krivičnu prijavu sam podnio elektronskim putem”, kaže Đukić za BBC na srpskom.

U krivičnoj prijavi koju je poslao Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, Đukić se pozvao na član 317. Krivičnog zakona Republike Srbije u kojoj je naveo da su aktivisti nosili transparente sa slikama predstavnika SPC i ikone na kojima su bili ispisani uvredljivi sadržaji, što je izlaganje poruzi vjerskih simbola.

Krivičnu prijavu prema srpskom zakonu može da podnese svako lice, pravno, fizičko ili državni organ koje tvrdi da ima saznanja da je učinjeno krivično djelo.

„Očigledno neosnovanu prijavu tužilaštvo može odmah odbaciti”, kaže za BBC na srpskom Milena Vasić, advokatica Komiteta pravnika za ljudska prava JUKOM.

Sloboda vjeroispovijesti

Nik Jovičić kaže da bi bilo problematično ukoliko bi država zaista odlučila da procesuira ljude koji su došli sa vjerskim obilježjima, jer bi onda država odlučivala o tome šta je „ispravno” pravoslavno učenje.

„To bi bio istovremeno napad i na slobodu govora i na slobodu vjeroispovijesti.

„Ljudima je dozvoljeno da nose i ikone na paradama koje su protiv Parade ponosa, zato što su slobodni da pokažu vjerska uvjerenja i logično je da i to meni bude dozvoljeno”, kaže Jovičić.

Tokom Parade ponosa oni koji su protestovali protiv nje, sukobili su se sa pripadnicima Žandermerije i tada je uhapšeno pet mladića.

Nakon što je Žandarmerija spriječila incidente, okupljeni su iz protesta legli na ulicu.

Šta znače krivične prijave

Iz JUKOMA-a kažu da nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvo vodi predistražni i istražni postupak u kom izvodi istražne radnje (pregledanje spisa, fotografija, saslušanje svjedoka, osumnjičenih i dr.), nakon čega može podnijeti optužni akt ili odbaciti krivičnu prijavu.

„Tužilaštvo može i samo pokrenuti krivični postupak, ukoliko sazna, na primjer iz medija ili na neki drugi način da je učinjeno krivično djelo”, kaže Vasić.

Tvrdi da u ovom konkretnom slučaju nije izvršeno ni jedno krivično djelo.

Prema Ustavu Srbije sloboda mišljenja i izražavanja je jedno od osnovnih ljudskih prava koje se može ograničiti pod Ustavom propisanim uslovima.

Vasić kaže da sama činjenica da je neko određenu poruku doživio kao uvredljivu nije dovoljan osnov za vođenje krivičnog postupka, jer u slobodu izražavanja spadaju i poruke koje mogu izazvati različita osjećanja.

„Pa i šok kod određenih lica”, objašnjava Vasić.

Misli da je kritika SPC i njen odnos prema LGBT+ populaciji veoma važna tema u srpskom društvu i da svako ograničavanje slobode izražavanja u ovom smislu predstavlja ozbiljnu cenzuru, naročito u državi koja je Ustavom oprijedeljena kao sekularna.

„Treba imati u vidu da se ovdje nije radilo o izazivanju i raspirivanju mržnje, već upravo suprotno, ovakav transparent na beogradskom Prajdu je baš pozivao na hrišćanske vrijednosti za koje se SPC navodno zalaže”, kaže Vasić.

Prije nekoliko godina bilo je pokušaja ograničenja slobode izražavanja kada je patrijarh SPC tužio privatnom krivičnom tužbom jednog aktivistu zbog uvrede, jer je na Paradi nosio transparent sa njegovim likom.

„Nažalost, sudski epilog ovog postupka nismo imali, jer je patrijarh povukao tužbu, ali vjerujemo da ni jedan sud ne bi mogao donijeti odluku da isticanje problema sa kojim se suočava jedan broj građana čija prava su ozbiljno ugrožena predstavlja uvredu”, kaže Vasić.

Smatra da se u posljednje vrijeme događa svojevrstan progon aktivista za ljudska prava od strane desničarskih organizacija koje podnose krivične prijave upravo za ovo djelo, jer im se ne sviđa subverzivnost poruke koju aktivisti šalju.

„Ovakva praksa nije zabranjena, ali predstavlja jednu vrstu zloupotrebe prava, jer se očigledno radi o neosnovanim krivičnim prijavama i tendenciji da se aktivisti zastraše prijetnjom policijom i tužilaštvom”, objašnjava Vasić.

Komentari

komentara