Diskriminacija u Italiji: Prava seksualnih manjina između politike i crkve

29. 10. 2015

lgbt-italyPiše: Lidija Pisker
Foto: Alfredo Gagliardi

Evropska konvencija o ljudskim pravima potpisana je 4. novembra 1950. godine u Rimu i dosad je 47 zemalja sa cijelog evropskog kontinenta priznalo ovaj važni međunarodni dokument za zaštitu ljudskih prava.

Ali u Italiji, zemlji rođenja Konvencije, ljudska prava tokom posljednjih godina gube bitku s politikom i katoličkom crkvom, što u nepovoljan položaj dovodi sve ugrožene građane i građanke, a pogotovo seksualne manjine.

Član 8. Konvencije koji zagovara pravo na poštivanje porodičnog i privatnog života za osobe homoseksualne orijentacije koje žive u Italiji samo je mrtvo slovo na papiru pa ako žele ozvaničiti svoju ljubavnu vezu s partnerom ili partnericom, to moraju uraditi izvan njenih granica.

Tridesettrogodišnji Francesco i tridesetšestogodišnji Diego ljubavni su par iz Italije koji se krajem jula ove godine vjenčao u društvu svoje porodice, prijatelja i još stotina hiljada posjetilaca Pride parade u Štokholmu. Tim činom nisu samo željeli proslaviti svoju ljubav nego i poslati poruku talijanskim vlastima koje već godinama blokiraju usvajanje zakona koji bi homoseksualcima i homoseksualkama omogućio legalizaciju istospolnih partnerstava.

“Dok cijeli svijet ide naprijed, situacija u Italiji, što se tiče gay prava, gotovo da ide nagore”, rekao je svjetskim medijima Francesco netom prije vjenčanja sa svojim dugogodišnjim partnerom koje nije mogao zakazati u svojoj zemlji.

Isto je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava koji je presudom o žalbi tri homoseksualna para, kojima Italija ne dozvoljava ozakoniti svoje veze, osudio nedostatak volje talijanskih vlasti da daju veća prava seksualnim manjinama. “Građanska zajednica ili registrovano partnerstvo bilo bi najadekvatniji način da se istospolni parovi zakonski priznaju. Čak 24 od 47 zemalja članica Vijeća Evrope su donijele zakone koji ovo omogućavaju i Italija ne bi trebala odstupati od tog trenda”, navedeno je u presudi.

Nakon što je ovog ljeta i dominantno katolička Irska na referendumu odobrila gay brakove, Italija je, kao razvijena zapadnoevropska zemlja, ostala usamljena u svom protivljenju da zaštiti seksualne manjine.

Gay par na paradi u Rimu 2013. godine
Gay par na paradi u Rimu 2013. godine

Prijedlozi pro-right zakona godinama su blokirani u Senatu. Nedavno su parlamentarni predstavnici desnog bloka podnijeli više od 4.000 amandmana na kreirane prijedloge koji bi homoseksualnim parovima omogućili pravo na naslijeđe, penzije i zdravstvenu skrb, i time spriječili njihovo usvajanje. Ovakav pravni model, koji je za stepenicu niži od brakova, na snazi je u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji i Velikoj Britaniji.

Iako je premijer Matteo Renzi nedavno ponovio svoje obećanje da će zakon biti usvojen do kraja godine, javnost nije tako optimistična znajući da su desničarske stranke u dosluhu s crkvom koja se otvoreno upliće u kreiranje javnih politika u Italiji, a da ni ljevičarske partije nisu uporne u promicanju zakona zbog straha od reakcija Vatikana.

Prema ispitivanjima javnog mnijenja, preko 80 posto stanovnika i stanovnica Italije smatra se religioznima. Pravni okvir kojim se ustrojava porodični i društveni život često oslikava takvu demografsku strukturu pa su tradicionalno definisani zakoni često nepovoljni po sve one koji žele da upravljaju svojim životima izvan okvira koje nalaže crkveni kanon. Tako je rezultat irskog pro gay referenduma jedan od vrhovnih vatikanskih kardinala nazvao “porazom za čovječanstvo”, s čim se složio značajan dio talijanske javnosti. Na posljednjim velikim protestima protiv legalizacije gay brakova održanim krajem juna u Rimu okupilo se oko pola miliona Talijana.

Ipak, posljednje ankete pokazuju da se Talijani i Talijanke, iako izrazito religiozni, sve manje protive ravnopravnosti istospolnih parova. U okviru istraživanja iz 2013. godine čak 48 posto ispitanih građana i građanki Italije izjavilo je da homoseksualni parovi trebaju imati pravo da se vjenčaju, a 31 posto njih podržalo je građanske zajednice kao porodičnu formu između istospolnih parova. “To je dokaz da Talijani razmišljaju naprednije od njihovih institucija”, saopćili su aktivisti vodeće talijanske organizacije za prava LGBT osoba Arcigay nakon objave rezultata.

Screen Shot 2015-10-29 at 11.02.59 AM

Da je zaista tako, pokazuju i pozitivni pomaci u borbi za ravnopravnost u lokalnim zajednicama.

I pored velikih političkih i vjerskih pritisaka, bivši gradonačelnik Rima Ignazio Marino u oktobru 2014. godine registrovao je 16 gay parova koji su vjenčanja obavili izvan Italije u gradsku matičnu knjigu. “Najvažnije pravo je reći svom partneru da ga voliš i da ta ljubav bude priznata”, naglasio je tada Marino koji se nije puno obazirao na činjenicu da je istog dana u Vatikanu biskupska konferencija održavala samit o tradicionalnim porodičnim vrijednostima.

Želeći spriječiti ovakve prakse, Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije obavijestilo je sva općinska tijela da je registrovanje istospolnih brakova protuzakonito, ali neki veliki talijanski centri odlučili su da se usprotive upozorenju. Trenutno, istospolni parovi mogu ozvaničiti svoje veze kroz simbolični čin vjenčanja pred matičarima u općinskim zgradama u Rimu, Milanu i Firenci, iako im tako sklopljeni brakovi ne mogu osigurati nikakva prava.

Ova vrsta podrške lokalnih vlasti pripadnicima i pripadnicama homoseksualne zajednice u Italiji daje nadu da bi Italija uskoro mogla liberalizovati svoje politike i na državnom nivou. Organizacija Arcigay nebrojeno je puta u toku javnih rasprava u parlamentu apelovala na političare da usvoje zakon i daju prava svim svojim građanima i građankama da zasnuju porodice bez obzira na seksualnu orijentaciju.

“To je zakon koji je trebao biti usvojen prije 15 godina, ali mi ga i dalje željno iščekujemo”, kažu u Arcigayu.

 

Pravo na poštovanje porodičnog i privatnog života u Evropskoj uniji

  • Istospolni brakovi su priznati u 11 zemalja Evropske unije: Francuskoj, Danskoj, Luksemburgu, Španiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji (osim Sjeverne Irske), Irskoj, Portugalu, Finskoj, Holandiji i Belgiji.
  • Austrija, Hrvatska, Češka, Estonija, Njemačka, Mađarska, Malta, Sjeverna Irska i Slovenija gay osobama daju ograničena prava da stupe u istospolne zajednice ili partnerstva.
  • Italija, Bugarska, Cipar, Grčka, Latvija, Litva, Poljska, Rumunija i Slovačka još uvijek ne prepoznaju istospolne zajednice ili brakove.
  • Finski zakon koji dopušta gay brakove usvojen je u decembru 2014., ali neće stupiti na snagu do marta 2017. godine.
  • Irska je prva zemlja koja je istospolni brak odobrila putem referenduma, sa 62 posto glasova za.
  • 2013. godine gotovo dvije trećine birača u Hrvatskoj se na državnom referendumu za izmjenu ustava usprotivilo legalizaciji istospolnih brakova.
  • U februaru ove godine grčka ljevičarska partija Syriza najavila je da namjerava uspostaviti pravni okvir za stupanje u istospolne parove.
  • Ustavi u Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj definišu brak kao zajednicu između muškarca i žene i dosad nisu dozvoljavali značajnije reforme.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!