Istraživanje: Koliko je javna uprava u BiH otvorena za LGBTQI zajednicu?

Više od trećine LGBTQI osoba u BiH više puta godišnje obraća se državnim institucijama. Međutim, 93,2% njih smatra da institucije u Bosni i Hercegovini nisu senzibilizirane za rad sa LGBTQI osobama. Rezultati su ovo nedavnog istraživanja koje je provedeno u okviru pilot projekta “Uključivanje LGBTQI pitanja u pristupe otvorene vlasti u Bosni i Hercegovini”, koji provodi njemački GIZ.
Piše: Nejra Agić

Istraživanje, koje je obuhvatilo 74 LGBTQI osobe iz BiH starosti od 18 do 63 godine, imalo je za cilj analizu problema sa kojima se suočava LGBTQI populacija kada dolazi u dodir sa javnom upravom u Bosni i Hercegovini, te sticanje uvid u to kako uključiti LGBTQI pitanja u širi proces reformi, kao što su reforma javne uprave i pristupi otvorene vlasti u zemlji. Obje ove inicijative imaju za cilj stvaranje učinkovitije, efikasnije i odgovornije javne uprave koja bi služila građanima_kama.

Upitnik je sadržavao 12 pitanja kroz koja se stekao uvid u iskustva LGBTQI osoba s javnom upravom, poteškoće na koje nailaze, ali i preporuke koje bi unaprijedile to iskustvo.

Kada je LGBTQI osobama postavljeno pitanje o razlozima zbog kojih se obraćaju institucijama, najčešći odgovori bili su: pristup informacijama, izdavanje dokumenata, podnošenje žalbe na odluku institucije, podnošenje obrazaca ili izvještaja nadležnim institucijama.

Upitani da li smatraju da je njihov LGBTQI identitet imao utjecaja na odnos institucije ili osobe zaposlene u instituciji prema njima, većina (62,5%) je rekla ne, dok ih je 2,8% reklo da je to utjecalo na njihovo ponašanje. Ovo je djelomično potvrđeno odgovorima na pitanje da li su iskusili loš tretman zbog svog LGBTQI identiteta, na koje ih je 45,45% potvrdno odgovorilo, a 9,09% ih je reklo da jeste bilo nekih neprimjerenih komentara.

Kako bi se provjerile potrebe i prepreke njihovom zadovoljavanju u pristupanju javnim institucijama, sa pripadnicima LGBTQI zajednice razgovaralo se i putem fokus grupe. Među učesnicima_ama fokus grupe, svi su se obraćali_e javnim institucijama na nivou BiH iz više razloga: dijelom se radilo o profesionalnim stvarima, a dijelom vezano za njihov aktivizam.

Neki_e od učesnika_ca su naveli da su spomenuli_e svoj LGBTQI identitet, bilo zbog svog profesionalnog angažmana i prirode zahtjeva, ili zbog promjene dokumenata (trans osobe).

Upitani jesu li se zaposlenici_e ikada loše odnosili_e prema njima zbog njihovog identiteta, većina ih je rekla da nisu imali nikakva negativna iskustva kad su se obraćali institucijama, prvenstveno stoga što nisu morali dati informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji zbog prirode zahtjeva. Čak i kada se radilo o jednoj trans osobi, nikada nije imao loša iskustva sa institucijama, iako je morao pokazati dokumente skoro svaki put kada je s njima imao kontakt.

Dvije osobe su navele da nisu osobno iskusile loš odnos, ali bile su prisutne kada su zaposlenici_e institucije glasno izražavali_e svoje negativno mišljenje o LGBTI zajednici (npr. “Mrzim pedere. Lezbijke mogu i shvatiti, ali pedere ne.”)

Institucije ponosne na svoja postignuća, ali nemaju povjerenje LGBTQI zajednice

Osim ankete među LGBTQI osobama, istraživanje je obuhvatilo i institucije na nivou BiH, prije svega devet postojećih ministarstava, zbog njihove direktne relevantnosti za politike, zakone i propise, njihovo formuliranje, izradu, implementaciju i monitoring.

Obavljeno je osam intervjua sa relevantnim predstavnicima_cama institucija, kako bi se stekao uvid u postojeće situacije na terenu u kontekstu senzibilizacije, ispunjavanju obaveza i odgovornosti državnih službenika_ca u javnoj upravi u BiH kada rade sa LGBTQI građanima_kama i grupama, odnosno kada rade na LGBTQI pitanjima.

Od osam institucija, većina njih kazala je kako nije imala direktnog doticaja sa LGBTQI osobama ili problematikom, ali da su njihovi zaposlenici_e prošli_e obuke o ljudskim pravima/LGBTIQ pravima, te smatraju da savjesno u svoj rad uključuju perspektivu ljudskih prava.

Samo Agenciji za ravnopravnost polova BiH, Instituciji Ombudsmena za ljudska prava BiH i Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) direktno su se obratile LGBTQI osobe ili organizacije.

Ono što je zanimljivo je da velika većina LGBTQI osoba sa kojima je obavljen razgovor smatra da se institucije ne rukovode principima otvorene vlasti općenito u svom radu sa građanima (njih 92%), i smatraju da se isto odnosi i na njihov rad sa LGBTQI građanima_kama (93%).

Intervjuirani predstavnici institucija se, sa druge strane, ponose svojim postignućima i poboljšanjima na planu otvorene vlasti i reforme javne uprave. To nešto govori o nivou otvorene i transparentne komunikacije i povjerenja između LGBTQI zajednice i institucija.

Općenito, nepovjerenje LGBTQI zajednice prema bilo kojoj instituciji (pravosuđu, na primjer), automatski se prenosi na sve ostale institucije, osim kada postoji eksplicitna i otvorena podrška LGBTQI ljudskim pravima. Inače, LGBTQI zajednica zauzima stav nepovjerenja, čak i kada postoji određeni napredak u smislu inkluzivnosti i otvorenosti, koji se ne odnosi nedvosmisleno na LGBTQI osobe.

Edukacija – prvi korak ka unaprjeđenju odnosa između javne uprave i LGBTQI osoba

Nedovoljno obrazovanje zaposlenih o ljudskim pravima LGBTQI osoba u BiH i njihovom položaju u društvu, najveći je problem – smatra LGBTQI zajednica. Subjektivni stavovi, predrasude i homofobija sprječavaju javne službenike_ce da profesionalno obavljaju svoj posao kada pružaju usluge LGBTQI osobama. Osim toga, nisu upoznati sa pravima propisanim zakonima, a posebno Zakonom o zabrani diskriminacije. Međutim, naveli_e su i nekoliko slučajeva kada su zaposlenici_e bili_e izuzetno profesionalni_e i od pomoći, ali to su bili izolirani slučajevi, dok bi to trebala biti norma u radu institucija.

I organi javne uprave svjesni su potrebe za edukacijom i složni su u preporuci da se uvede obavezna edukacija javnih službenika_ca o sprječavanju diskriminacije, ljudskim pravima, a posebno ljudskim pravima manjina, uključujući i LGBTQI osobe.

LGBTQI zajednica također smatra da su digitalizacija i mogućnost online komunikacije sa organima javne uprave nešto što bi moglo unaprijediti njenu transparentnost, otvorenost i efikasnost, i istovremeno minimizirati loš odnos i diskriminaciju. To je posebno bitno obzirom da je postojanje diskriminatorne prakse i neravnopravnog tretmana 13,43% ispitanih LGBTQI osoba naveo kako jedan od najvažnijih problema.

Jasno je da praksa ignoriranja ljudskih prava LGBTQI osoba i nerješavanje slučajeva diskriminacije i loših praksi dovodi do narušavanja povjerenja između LGBTQI zajednice i organa javne uprave u BiH. Ono što je postalo evidentno kroz ovo istraživanje je da LGBTI građani_ke u BH očekuju od svoje javne uprave da bude otvorena i transparentna i o svojim uspjesima i o svojim neuspjesima, da im se jasno obraća, i blisko surađuje sa otvorenim društvom na uspostavi novih i inkluzivnih praksi od kojih će koristi imati svi građani_ke.

Jasno je i da LGBTQI zajednica od javnih institucija očekuje ono što u suštini i jeste vizija samog prosesa reforme javne uprave, a to je učinkovita, efikasna i odgovorna javna uprava, koja bi služila građanima_kama na bolji način za manje novca; i koja bi radila na osnovu transparentnih i otvorenih procedura, uz istovremeno ispunjavanje svih uvjeta potrebnih za europske integracije.

Ovaj članak je objavljen uz podršku pilot projekta „Uključivanje LGBTQI pitanja u pristupe otvorene vlasti u BiH“ koji u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj provodi GIZ. Pilot projekt se implementira u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH, koji u ime vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva pruža podršku reformi javne uprave u BiH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne odražavaju neophodno službene stavove i politike vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!