Le Zbor je prvi hrvatski lezbejski i feministički hor, nastao 2005. godine kao rezultat potrebe da se promoviše lezbejsko-feministička sociokulturna vidljivost. Muzičko predznanje kao i seksualna orijentacija potpuno su nebitni za članstvo u ovom sjajnom muzičkom i aktivističkom sastavu koji svojim izvedbama uveseljava povorke ponosa, ulične trgove ali i velike koncertne dvorane.
Da i muzika zavisi od konteksta i onog/one koji je izvode potvrđuje i primjer Le Zborove izvedbe Thompsonove pjesme ”Lipa li si’‘ koja u njihovoj interpretaciji pod nazivom ”Banana” poprima sasvim drugačije konotacije.
Priliku da uživaju u nastupu Le Zbora imaće posjetitelji i posjetiteljice četvrte sarajevske ”Merlinke”.
Piše: Kristina Ljevak
Bože čuvaj Le Zbor
”Okoponoćni” termin javne televizije (prvog programa HRT-a) svojevremeno su osvojile emitovanjem dokumentarca ”Bože čuvaj Le Zbor”, odličnog filma koji prati gostovanje članica na londonskoj smotri LGBT horova, dok je sa prime time-om, odnosno emisijom ”Do posljednjeg zbora” bilo drugačije. Brzo su ispale iz daljeg takmičenja, čime je televizija kojoj nisu bila strana autovanja u udarnom terminu, propustila priliku da promoviše lezbejski i feministički hor.
Jedan od razloga mogao bi biti njihov repertoar, kao veći ”problem” od rodnog i seksualnog identiteta. Naime, snažna antifašistička ideja i melodije osnova su djelovanja prvog hrvatskog feminističkog i lezbejskog hora, Le Zbora.
”Antifašističko nasljeđe i danas je upitno u Hrvatskoj. Nama su važne vrijednosti koje promovišu ljudska prava svih nas, kakvi god da jesmo, sve dok ne ugrožavamo druge.
Antifašizam je naša baza i naše pjesme su dijelom revolucionarne jer je nekad važno glasno i glasom boriti se protiv nepravdi. Posebno je važno štititi one koji su manjina po svojim karakteristikama koje nisu sami birali”, navode članice Le Zbora, koje su tokom svog desetogodišnjeg rada sarađivale sa raznim umjetnicima i umjetnicama te bile dio rada sigurno jedne od najznačajnijih savremenih evropskih umjetnica-Sanje Iveković.
Prepoznavanje njihovog rada od drugih autora i autorica im je itekako važno.
”Drago nam je zbog svake uspješne saradnje, posebno kad u sebi nosi nešto novo”, kažu.
Uz činjenicu da je pjesma nešto što budi najplemenitija osjećanja kod publike, na primjeru Le Zbora važan je i kolektivitet u njenoj izvedbi. A primjer kolektivne snage kreirane u njihovom horu mogli bi slijediti i u drugačijim oblicima aktivističkog djelovanja.
Aktivizam iz srca
”Naša pjesma dolazi iz srca i sa svrhom. Kad se tako pjeva i kad pjeva više glasova, šaljemo i poruku međusobnog razumijevanja i podrške. Pokazujemo da je riječ o mišljenju ne individue već skupine.
Također, naša pjesma je aktivizam, jer pjesmom djelujemo.”
”Ljudi nisu navikli da je aktivizam nešto što može u svojoj pojavnosti biti i nježno a ne samo nametljivo”, rekle su jednom prilikom članice Le zbora. Zanimalo nas je razlog zbog kojeg se, prema njihovoj procjeni, primjer Le Zbora češće ne slijedi.
”Čini nam se da je aktivizam još uvijek nepoznat i nejasan onima koji sebe ne smatraju aktivistima. Aktivizam podrazumijeva stav i djelovanje. Briga za ljude, u koliko polazi iz ljudskosti, sama je po sebi nježna. Majka je možda najjači simbol brige i nježnosti. U našim pjesmama majka ima važno mjesto. U zadnje vrijeme ima sve više vrijednosno orijentiranih zborova i to nas veseli”, objašnjavaju članice Le Zbora.
U vrijeme izglasavanja zakona o životnom partnerstvu u Hrvatskoj, članice Le Zbora putovale su na otok Lezbos čemu je prethodio nagradni natječaj za jedan lezbejski ili gej par kojima bi osigurale troškove puta i boravka. Najvažnije je da odabrani par nije imao nikakvih obaveza u smislu promocije aranžmana, njihovo je bilo da se spakuju i krene. Ovako zamišljeno putešestvije bilo je i odličan način promocije nužnosti solidarnosti u LGBT zajednici.
”Sretne smo što smo se toga sjetile i mogle to izvesti. Dobro ste prepoznali, radi se o solidarnosti i davanju podrške te promociji istospolnog partnerstva. Usvojen je zakon o životnom partnerstvu u Hrvatskoj i sve se lijepo poklopilo.
Želimo da se zakon primjenjuje, a i primjenjuje se, ima već dosta sklopljenih partnerstava. Sretne smo što smo na jednom vjenčanju i pjevale.”
Elitizam je opasan
Aktivizam, kao i drugi oblici čovjekovog djelovanja, ponekad podrazumijevaju elitizam.
Prošlogodišnja podrška koju je Le Zbor pružio Nives Celzijus na njenom koncertu u Lisinskom sjajan je primjer kako može i treba biti drugačije, posebno što su argumenti za njeno nenastupanje bili na nivou diskriminacije, a objašnjenje da njen repertoar i muzički kvaliteti nisu na nivou koncertne sale u kojoj ni predizborni skupovi nisu rijetkost. Nakon odluke da podrže Nives, nisu imale ni mnogo prigovora od dežurnih moralizatora i moralizatorica.
”Elitizam je sam po sebi opasan jer isključuje druge, onemogućuje svima isto i mi smo protiv takvih ograničenja. Nives Celzijus smo podržale kao umjetnicu i ženu. Njezin poziv nas je isprva iznenadio, no brzo nam je bilo jasno da je bit u solidarnosti i podršci. Nije bilo značajnijih prigovora.”
Le Zbor ulazi u jedanaestu godinu postojanja. Dekada iza njih podrazumijevala je angažman zasnovan na volonterizmu i entuzijazmu. Usklađivanje redovnih sa obavezama hora. Iz hora, kažu, najteže je otići.
”Puno nas je bilo i prošlo kroz zbor u ovom razdoblju od deset godina koliko postojimo. Nije lako doći, izazovno je biti u njemu, ali je možda najteže otići iz zbora. Mi smo skupina koja je vrlo neformalna oblikom, naprimjer nismo registrirane kao udruga, no ono što nas drži zajedno je upravo entuzijazam, aktivizam i naravno ljubav prema pjesmi kojom poručujemo da smo protiv ugnjetača i njihovih pomagača.”
Predstojeća ”Merlinka” neće biti prvi sarajevski nastup Le Zbora. Za grad koji vole i nastup kojem se vesele pripremile su raznolik repertoar uz najavu da će se za svakoga naći po nešto, uz izvođenje nekoliko novih pjesama koje nisu pjevale u Sarajevu. Zato ne propustite priliku da uživate u vrhunskom muzičkom događaju kao uvodu u Merlinka party na kojem će muziku puštati regionalna zvijezda Sonja Sajzor.
I ne propustite da budete dio važne umjetničke i aktivističke priče u gradu i zemlji u kojima se još uvijek LGBT filmovi moraju gledati uz policijsko osiguranje.
Uz nadu da nas je mnogo protiv ugnjetača i njihovih pomagača, čekamo vas na festivalu ”Merlinka”.
