Foto: Google.com
LGBT-PRAVA.BA je magazinski web portal o pravima LGBT osoba u BiH koji je prvenstveno namijenjen osnaživanju LGBT osoba, kroz pravno savjetovanje, mogućnost online prijave diskriminacije i zločina iz mržnje, ali i mjesto na kojem će se objavljivati informacije o aktivnostima i događajima vezanim za LGBT osobe, njihova prava i kulturu u BiH, regiji i svijetu.
Portal počinje sa radom u februaru 2013. godine.
Povodom početka rada portala razgovarali smo sa Ljiljanom Zurovac, izvršnom direktoricom Vijeća za štampu u BiH.
LGBT-PRAVA.BA: Šta Vi mislite o osnivanju jednog ovakvog portala?
Ljiljana Zurovac: Mislim da je jako dobro da imamo ovakav portal, da u moru portala koji uglavnom šeruju jedne te iste informacije i vijesti, konačno trebamo imati profilirane portale, ne samo o LGBT populaciji već portale i o nekim drugim temama. Portale na kojim mogu dobiti informacije i intervjue, dublja istraživanja, kao što otvorim magazin u novinskom izdanju, da mogu da otvorim taj portal, a da ne budem zatrpana sa milijun informacija koje mi ne trebaju prije nego dođem do informacije koju želim. Prema tome, samo naprijed i samo dajte kvalitetne tekstove, kvalitetne informacije. Smatram da jedan ovakav portal neće biti od koristi samo za LGBT populaciju, već i za građane i građanke BiH. Mislim da ne treba odvajati grupacije, mi smo ravnopravni građani i građanke koji živimo svoje živote i moramo da živimo zajedno, prema tome moramo da poznajemo jedni druge, kao što se poznajemo na različitim intelektualnim, socijalnim, nacionalnim i vjerskim osnovama, moramo se i po seksualnim osnovama poznavati da možemo komunicirati normalno jedni s drugima. To nije pitanje toga da nekome daješ prostor, da se nekome čini nešto, to je nešto što je ljudsko pravo svakog građanina i građanke, da živi svoj život kako hoće, isto tako da bude informiran u potpunosti o svemu što ga zanima, jer na taj portal će dolaziti ljudi koji žele da saznaju nešto više. Ja kao građanka u BiH, koja ne pripadam LGBT populaciji jako sam zainteresirana da imam, recimo na takvom portalu razgovore sa stručnjacima, sa pravnicima koji će mi lijepo istumačiti Zakon o zabrani diskriminacije i koji će mi objasniti zašto se on ne primjenjuje kako valja u BiH, ili Krivični zakon, dijelove koji se odnose i na kršenje nekih ljudskih prava po toj diskriminacijskoj osnovi, bez obzira koja ona bila. U tom smislu mislim da je jako dobro da pokrenete ovakav portal, i da ovakav portal ima kvalitetne suradnike_ce, kvalitetne tekstove, i naravno da ne posustanete.
LGBT-PRAVA.BA: Koliko i zašto je važno imati portal o pravila LGBT osoba?
Ljiljana Zurovac: Što se tiče LGBT populacije mislim da LGBT populacija treba imati portal na kojem će dobiti informacije koje mogu biti kvalitetne, da bi znali šta su njihova prava, na koji način zaštiti sebe kao građanina_ku i također da dobije informacije iz drugih izvora o događajima koji se organiziraju, iz svijeta, iz regiona, ili bilo odakle, kao i da imaju komunikaciju međusobnu, zašto ne?!
LGBT-PRAVA.BA: Upoznati ste sa dosadašnjim izvještavanjem medija o LGBT temama, smatrate li da će proizvodnja vijesti koja dolazi od strane LGBT aktivista i aktivistkinja utjecati na profesionalnije i etičnije izvještavanje medija?
Ljiljana Zurovac: Vjerujem da hoće, zato što će dati i informacije, i s druge strane, dati će, pretpostavljam, i pravilno korištenje rječnika, dat će i tumačenja zakona, razgovore s ljudima koji će objašnjavati, govoriti i dijeliti svoja iskustva s drugima. To će biti jedan novi izvor koji dosada nije postojao, ili je postojao ako imaš privatnu vezu s nekim, pa neko pristane da ti nešto kaže. Definitivno mislim da hoće, a s druge strane, imajući iskustvo do dosta sa web portala, copy-paste, ne sumnjam da će biti i distribuiranja vijesti sa ovog portala na druge.
Posljedice govora mržnje u medijima su dobrim dijelom posljedica govora mržnje u javnom diksursu
LGBT-PRAVA.BA: Pokrenuli ste kampanju Niste nevidljivi, šta ona podrazumijeva i koje su posljedice govora mržnje u medijima?
Ljiljana Zurovac: Posljedice govora mržnje u medijima su dobrim dijelom posljedica govora mržnje u javnom diksursu. Znači opet ne možemo odvajati jedan odjel od drugog, javni diskurs-mediji-građani vrlo je povezano. Posljedice su ogromne, govor mržnje nikome ne prija, ružna riječ nikome ne prija. Nažalost mi živimo u jednom surovom vremenu, već dug niz godina, i mi smo postali surovi ljudi jedni prema drugima, mi ne znamo više kako ćemo razgovarat međusobno, nas je sramota reći lijepu riječ nekome, nekoga je sramota prihvatiti lijepu riječ, misli odmah: “Šta ovaj hoće od mene, zašto mi se tako obraća?“. Znači govor mržnje je, nažalost, postao način komuniciranja, možda taj neko koji izgovara ili je u medijima ili piše u medijima riječnikom govora mržnje misli da je to standardni način kojim se obraćaš nekome ili da je to usvojena standardna zezancija. Mi smo pogubili potpuno sebe u orjentaciji prema drugome, u tom ophođenju, hajmo za promjenu malo govoriti jezikom ljubavi da vidimo kako to izgleda. Mi imamo fenomen da važimo kao krasni domaćini, kako mi znamo da ugostimo, kako mi znamo da razveselimo goste, da budemo fini, a onda kad gosti odu potučemo se po kući. Mislim takve stvari jednostavno dolaze od porodice, od javnih ličnosti, od ulice, od profesora, nastavnika, od svega živoga dolazi u medije, naravno, i vraća se tamo odakle je došlo. Definitivno govor mržnje ljudi moraju shvatiti nije sloboda govora, vrlo često se to miješa i govori kao da smo mi u demokraciji i imamo slobodu govora. U BiH imamo maksimalnu slobodu govora, nemojmo je ugrožavati time da je zloupotrebljavamo. Govor mržnje vodi ka huškanju, huškanje vodi ka fizičkom obračunu, fizički obračun vodi ka nestajanju svega, već smo jednom iskusili nešto takvo, pa zar nam to opet tako treba.
LGBT-PRAVA.BA: Možete li reći nešto više o kampanji Nismo nevidljivi?
Ljiljana Zurovac: Potaknuta je idejom upravo da informiramo ljudi koji misle da time što stoje iza nadimka na internetu, na web portalu mogu da govore šta hoće i da se ne zna ko su i šta su, da mogu sve svoje mrakove i bolesti izbaciti napolje, povrijediti drugoga, ugroziti drugoga govorom mržnje, huškačkim, klevetničkim jezikom i da se ne zna ko su. Prema tome, akcija Niste nevidljivi ima za cilj okupiti institucije, individue u institucijama koje trebaju da procesuiraju govor mržnje da to i rade. Vijeće za štampu nema mandat da kažnjava, mi nismo zakonsko tijelo, nismo izvršna vlast, ali možemo animirati one koji to treba da rade, a to su policija, to su tužilaštva, to je sudstvo. Ja moram reći da su i policijske agencije i tužilaštva jako rado i objeručke prihvatili to, jer nemaju kapaciteta da se nose s onime što je u medijima, zato postoje medijske organizacije koje će ukazati na govor mržnje, i te medijske organizacije koje će animirati građane da ukazuju na govor mržnje, jer to je ono što je demokratska snaga, građani su demokratska snaga. To je ono što je Vijeće za štampu, kao samoregulacijsko tijelo zapravo ima u cilju, da animinira građane da prepoznaju, ne samo govor mržnje, već i neprofesionalno izvještavanje medija i da reagiraju na to. Zašto? U krajnjem slučaju i u prvom cilju zato što građanin ima svoje demokratsko pravo na istinitu, pravovremenu, čistu informaciju, informaciju koja je napisana u duhu pristojnosti i naravno ima pravo da digne glas kada mu se narušavaju njegova ljudska prava. Kada bismo analizirali te nadimke po web portalima, ako govorimo o komentarima, koje podrazumijeva akcija Niste nevidljivi, otkrivanje IP adresa, otkrivanje osoba, lako se to radi danas tehnologijom, koliko god neuki ljudi, elektronski neuki, misle da se ne može. Danas nema tajne, ne možeš se sakriti. Jako je važno da, kada bismo analizirali te nadimke, onda bismo vidjeli da to nije veliki procenat građana, ali znate kada imate jedan veliki bijeli plato, kada imate na njemu jednu blatnjavu mrlju, onda je vrlo vidljiva ta blatnjava mrlja. O čemu se radi? Radi se o tome da ljudi koji dolaze na web portale, na forume, koji žele konstruktivnu diskusiju, što znači diskusiju gdje će reći svoju kritičku misao prema nekome ili nečemu pristojnim, argumentiranim jezikom vrlo lako budu isprovocirani upravo tim provokatorskim postavljanjem komentara koji sadržavaju diskriminatorski i jezik mržnje. Mogu reći, i nije to samo moje mišljenje već definitivno je utvrđeno da postoje plaćene grupe koje to namjerno rade, pogotovo u predizbornom periodu, koje se pojave i nestanu kako se izbori završe, ili pred neke događaje. Reklo bi se zgubidani koje je lako podkupiti da prave uznemirenje. Međutim, na ovakom jedno koroznom tlu u kojem se vrlo lako vatra razbijesni to je vrlo opasno. Opasno je svugdje, posebno u BiH koja, svi smo nažalost svjesni toga i osjećamo na svojoj koži, teškom mukom pokušava da krene naprijed, a stagnira kao na onoj pokretnoj traci u gymu, hodaš hodaš, a nigdje ne stižeš.
LGBT-PRAVA.BA: Spomenuli ste komentare, na portalu će biti mogućnost postavljanja komentara. Kako se zaštititi od govora mržnje na istim i šta učiniti u koliko bude bilo direktnih prijetnji, govora mržnje i slično, te kako motivirati građane_ke da prijavljuju slučajeve govora mržnje?
Ljiljana Zurovac: Hrabro. Apsolutno treba prijavljivati govor mržnje, uvijek.To je način da ih sprječavamo, da se borimo protiv njega. Na policiji, na tužilaštvu je da ih procesuiraju i da ih zaustavljaju. Na taj način govor mržnje potpada pod krivičnu odgovornost, to je prekršaj kao što je krađa prekršaj, tako je i govor mržnje krivični prekršaj, to je potpuno jednako. Šta učiniti? Prije svega mislim da bismo se vi trebali organizirati da imate predmoderaciju komentara, to ima ogroman broj web portala u svijetu, kod nas se malo to primjenjuje, zato što redakcije kažuda nemaju čovjeka koji bi mogao pratiti, nemaju ljude da plate da prate komentare prije nego oni budu postavljeni, pa će reagirati poslije ili neće reagirati nikako. Mislim da svaki ozbiljan portal treba da ima predmoderaciju, ili da ima zadršku par minuta dok se provjeri šta piše u komentaru. Također, da se osoba prije nego postavi komentar mora registrirati pod punim imenom i prezimenom, kopijom lične karte, ili ne znam, identifikacijskim dokumentom, jer ona može pod nadimkom da javno daje svoje komentare, ali redeakcija, uredništvo treba imati uvid ko je iza određenog nadimka. Mi imamo par portala koji, mali broj nažalost, ali imamo koji to rade i ne gube posjetitelje, dapače svaki građanin želi biti tamo gdje ga neće vrijeđati loša riječ.
LGBT-PRAVA.BA: Komentari će se moći postaviti preko Facebook profila, šta mislite o tome?
Ljiljana Zurovac: To je jedan od načina definitivno. Međutim, znam da neke kolege koji su to već prakticirali, nemaju iskustvo da se smanjio govor mržnje, jer desilo se to da su i na Facebook-u neki ljudi već pod nadimak, ne idu pod punim imenom, i s druge strane, da neki ljudi besramno pod punim imenom i prezimenom šire govor mržnje, i to je onda prestrašno. To može biti jedan od načina, ali predmoderacija je definitivno najbolji način.
Razgovarala: Lejla Huremović
