RAZGOVARALA: Nikolina Todorović
Sretni smo što je povod za ovaj razgovor Vaš dolazak u Sarajevo, odnosno gostovanje na festivalu Kvirhana. Ne znam koliko ste do sada mogli pratiti, ali Kvirhana je zaista jedinstven i veoma značajan kvir festival. To je mjesto na kojem LGBTI osobe slave i u potpunosti žive svoje identitete, promoviraju svoje radove, diskutiraju na univerzalno važne aktualne teme. Vaša muzika, čini mi se, radi isto – u njoj se identiteti ogoljavaju, ne ustručavate se progovoriti o slabostima i strahovima (pada mi na um pjesma Spokojan). To nas dovodi pred sljedeće pitanje: Nose li Vaše pjesme pečat i teret Vašeg identiteta? Prožima li se cjelokupna umjetnost i stvaralaštvo upravo kroz identitarna pitanja pojedinaca? Na koncu, prema Vama, šta je ono što najintimnije sačinjava identitet čovjeka?
Hvala Vam na dobrodošlici i na prilici da budem dio festivala Kvirhana. Iznimno mi je drago što mogu biti dio ovako značajnog događaja.
Moje pjesme svakako nose pečat mog identiteta. Smatram da umjetnost neizbježno reflektira identitet pojedinca jer kroz nju izražavamo naše najdublje misli, osjećaje i iskustva. Kroz muziku izražavam i svoje strahove, radosti, nesigurnosti.
Identitet je slojevit i sastoji se od naših iskustava, emocija, uvjerenja i odnosa s drugima.
Na najintimnijem nivou, mislim da identitet čovjeka čine njegove vrijednosti i emocionalne veze.
Ovogodišnje izdanje festivala Kvirhana javlja se pod sloganom Bujrum slobode!, što znakovito govori da će festival propitivati jednu od najkrupnijih i najkompleksnijih tema i fenomena za koju znam, a to je – sloboda. Kako Vi filozofirate na temu slobode? Kako je, s druge strane, svakodnevno živite? I koliko često, kao umjetnik i muzičar, nailazite na mjesta i prostore u kojima je sloboda ograničena?
Sloboda je za mene važna tema. Filozofski gledano, sloboda je mogućnost da budemo autentični i živimo svoj život bez straha od osude.
Svakodnevno, slobodu živim kroz svoje izbore i kroz muziku, koja mi omogućava da se izrazim bez ograničenja.
Kao umjetnik i kao čovjek, često nailazim na situacije gdje je sloboda ograničena, bilo zbog društvenih normi, političkih pritisaka ili kulturnih očekivanja. No, upravo u tim trenucima nalazim inspiraciju za svoju umjetnost, i veliku želju da se borim za slobodu.
Poljski pjesnik Tadeuš Ruževič u jednoj od svojih pjesama kaže da je bjelinu najbolje opisati sivilom, pticu kamenom, a da je najplastičniji opis hljeba zapravo opis gladi. A sloboda? Postajemo li je svjesni/e ponajviše onda kada nam je uskraćena? Osjećate li obavezu da kroz svoje tekstove i interpretacije propitujete granice slobode, govorite o njenoj važnosti i kompleksnosti? Na koji način to činite?
Da, mislim da postajemo najsvjesniji slobode kad je nemamo. Kroz svoje tekstove i interpretacije često propitujem granice slobode i naglašavam njenu važnost. Pokušavam kroz muziku otvarati pitanja i pružati perspektivu koja možda nije očigledna, ali koja je ključna za razumijevanje slobode u njenom najširem smislu.
Budući da smo razgovor započeli i ponajviše se zadržali upravo na pitanjima identiteta i slobode, možda je podudarno s time vrijedno spomenuti i nekoliko detalja iz Vaše biografije. Meni je, ponajprije, bilo iznenađenje upoznati se s time koliko ste mladi zakoračili u svijet umjetnosti, medija, natjecanja, izvođenja… Razmišljate li o tome i kako to komentirate s ove distance?
U svijet umjetnosti sam zakoračio veoma mlad i moj put je bio prepun izazova i lekcija. S ove distance sada, gledam na to iskustvo kao na neprocjenjivu školu koja me oblikovala.
Bilo je i stresnih situacija u kojima sam samo htio biti dijete koje nema teret takvih obaveza i očekivanja na svojim leđima. Ali mislim da je upravo takav put doprinio mom identitetu kao glazbenika danas.
Bosna i Hercegovina, Hrvatska i, naposljetku, Berlin. Šta su Vam ova tri toposa pojedinačno dali i kako su se utkali u Vaš intimni i profesionalni životni pravac? Osim toga, mladi ste, pa bi ste reklo da nema mjesta na planeti na kojem se ne biste mogli osjećati udomaćeno, je li tako?
Svaka od ovih lokacija ima posebno mjesto u mom životu. Bosna i Hercegovina mi je dala temelj, korijene i kulturološki identitet. Hrvatska mi je dala priliku za daljnje obrazovanje i profesionalni razvoj. Berlin je bio presudan za moju kreativnu ekspresiju i slobodu da budem ono što jesam. Svako od tih mjesta je obogatilo moj život na svoj način i pomoglo mi da se razvijem kao umjetnik i osoba.
Izbor za pjesmu Eurovizije 2024. i cjelokupni događaj ovog 68. izdanja, bio je toliko upečatljiv, da je nemoguće a da Vas nešto o tome ne upitam. Za početak, Vaše mišljenje o pobjedničkoj pjesmi The Code? Komentirate li je afirmativno? Rekla bih da je zbilja riječ o snažnoj poruci i izvedbi. Nadalje, Rim Tim Tagi Dim? Kako komentirate ovogodišnji uspjeh Hrvatske? Na koncu, jako bih voljela čuti Vaše mišljenje o ovogodišnjoj Euroviziji. Zašto je, prema Vama, izazvala ovoliku podjelu javnosti? Jedni se zgražaju, drugi uživaju. Kako?
Pobjednička pjesma “The Code” je zaista bila impresivna, s jakom porukom i izvedbom.
Baby Lasagna je također bio jako dobar i upečatljiv, i ovogodišnji uspjeh Hrvatske me jako raduje.
Mislim da Eurovizija uvijek izaziva podjele zbog svoje raznolikosti i ekscentričnosti. Neki to vole, neki ne, ali to je upravo čar tog događaja. Raznolikost je ono što Euroviziju čini posebnom i zanimljivom.
U petak, 07. juna, Kino Bosna, jedinstven sarajevski ambijent, rezerviran je za muzičku večer i Vaš nastup. Dobrodošlica Vama i publici, još jednom. Raduje li Vas ovaj događaj i dolazak u Sarajevo?
Apsolutno, jako se radujem dolasku u Sarajevo i nastupu na Kvirhani. Uvijek je poseban osjećaj nastupati pred publikom u Sarajevu, a pogotovo me veseli prilika za nastup na ovako jedinstvenom i važnom događaju.
Hvala vam od srca na dobrodošlici i radujem se što ću podijeliti svoju muziku s vama. Vidimo se!
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
