Queer moda je moda slobode

17. 01. 2025

PIŠE: Jovana Ivetić

Queer moda nerijetko izaziva norme estetskog izražavanja, te ima moć da redefinira kulturne okvire u kojima se moda promatra, pri čemu se pojam queer mode odnosi na modnu estetiku koja se suprotstavlja tradicionalnim normama, odnosno nametnutoj normativnosti. Samim tim, moda može biti sredstvo izražavanja identiteta kroz prepoznavanje i slavljenje raznolikosti.

Besima Svraka, novinarka i osnivačica FBL magazina, koji prati društvene pojave i događaje u vezi s beauty industrijom, ali i šire, za naš portal je razmatrala da li i na koji način queer moda preoblikuje granice između mode i društvenih normi unatoč tradicionalnim binarnim kvalifikacijama roda i heteronormativnih standarda, pri čemu heteronormativne standarde treba sagledati u širem kontekstu patrijarhalnog sistema jer su heteronormativni standardi alat patrijarhata za održavanje rodnih i društvenih uloga.

Međutim, iako Besima smatra da je u svijetu u kojem živimo termin queer moda itekako potreban, etiketiranje joj zvuči i pomalo ograničavajuće jer sugeriše povezanost isključivo s queer zajednicom.

“Moda generalno ima tendenciju da bude isključujuća i ograničavajuća. Postoje jasni društveni kodovi oblačenja koji diktiraju šta je prihvatljivo u određenim kontekstima, npr. ne možete ući u banku tik s plaže u kupaćem kostimu, nije baš poželjno da u Bečku operu uđete u jeansu i tenisicama, na crveni tepihu Cannesu ne možete bez štikli, čudimo se pokrivenim djevojčicama, ali pokriveni dječaci sikh zajednice prolaze bez osude. Moda je vrlo često sredstvo društvene kontrole. Stoga bi termin queer moda možda trebalo malo proširiti i redefinirati kako bi postao sinonim za slobodu izražavanja i razbijanja svih normi, ne samo rodnih ili seksualnih. Termin bi trebao da uključuje sve one koji se identificiraju s idejom slobode izražavanja i borbom protiv normativnosti”, navodi Besima.

Dalje, Besima naglašava da mnogo žena, pripadale LGBTQ+ zajednici ili ne, odbijaju nositi suknje, štikle, šminkati se, imaju kratku kosu, jednostavno jer se tako bolje osjećaju, a samim tim činom one izbjegavaju i nametnute rodne uloge i patrijarhalna očekivanja o tome kako žena treba ili ne treba da izgleda.

“S druge strane, drag queens zajednica je prihvatila sve te šljokice, šminku, haljine i štikle i pretvorila ih u alat za slavljene ženstvenosti. Ženstveno u tom slučaju postaje umjetnički izraz, a ne samo puko ispunjavanje normi. Rodna prezentacija je kompleksna i moda je duboko politička, a queer moda, nazvala bih je i modom slobode, obogaćuje modnu scenu redefinirajući rod kroz dizajn, propituje tradicionalne norme, te naglašava vidljivost marginaliziranih zajednica. Queer moda obogaćuje scenu, kroz inkluzivnost, subverziju i kreativnu slobodu. Ona nije samo estetika već i alat za transformaciju društva”, Besima dodaje.

Karakteristike queer mode

  • Eklekticizam – queer moda često miješa različite stilove, kulture i utjecaje
  • Izazov normama – queer moda preispituje i osporava tradicionalne vizije muškosti i ženstvenosti, što može uključivati androgine stilove, unisex odjeću, itd, dakle jedinstvene i inovativne kombinacije koje ne prate propisane modne standarde
  • Osnaživanje identiteta – kroz odjeću i stil, queer moda omogućava pojedincima izražavanje vlastitih identiteta i iskustava, često služeći kao alat za osnaživanje i afirmaciju queer zajednice
  • Povezivanje s aktivizmom – queer moda se može povezati s društvenim i političkim aktivizmom, koristeći modu kao oblik protesta ili kao sredstvo za podizanje svijesti o queer pravima i pitanjima identiteta
  • Kreativnost i inovacija – queer modni dizajneri i umjetnici često koriste svoju kreativnost kako bi istražili granice tradicionalne mode, stvarajući komade koji su ne samo odjeća već i oblik umjetničkog izražavanja.

Berima nije pripadnica LGBTQ+ zajednice, ali je velika saveznica, a svoju kratku kosu vidi kao najqueer u svom stilu.

“Koliko god to meni bilo normalno i iako nisam jedina straight žena na svijetu koja ima kratku kosu i dalje dobivam razne komentare za nju tipa da sam hrabra ili da sam bila ženstvenija kad sam imala dugu kosu. Jednom su mi neke djevojčice rekle da imam mušku frizuru. Tokom pandemije, kada su frizerski saloni bili zatvoreni, kosa mi je narasla više nego inače. Pomislila sam da bih je možda mogla pustiti. Međutim, čim bi ljudi primijetili dodatnih pet centimetara, često su me pitali je li razlog za puštanje kose moj tadašnji dečko, a sadašnji suprug. Trenerica yoge mi je rekla kako je on probudio moju žensku energiju, pa sam je zato pustila. Čak je i jedan od mojih frizera, koji je dio LGBTQ+ zajednice, znao komentirati, u šali naravno, moj odabir frizure kao lesbo chic kada bih ga zamolila da mi je skrati još malo. A jednom mi je jedan prijatelj u želji da mi udijeli kompliment rekao: svim ženama stoji duga kosa, ali samo posebnim kratka”, priča Besima.

Besima Svraka, FOTO: Vanja Lisac

Oblikovanje moderne kulture

Kada se priča o nekim od ključnih razdoblja queer mode neizostavno je pomenuti flapper stil i glam rock.

Prvi, odnosno flapper stil, pojavio se 1920-tih u SAD, i može se smatrati queer modom jer se suprotstavio društvenim normama tog doba. Naime, žene su odbacile dotadašnje tradicionalne norme i pravila ponašanja, ali i stil oblačenja koji im je nametnut, mijenjajući ga, između ostalog, za kratke suknje i šišajući se na kratko (takozvana bubikopf frizura).

Drugi, glam rock, nastao je šesdesetak godina kasnije u Velikoj Britaniji, a karakteristiše ga raskošna odjeća blistavih boja i cipele na platforme sa šljokicama. Vezuje se za igranje sa rodnim ulogama, a vjerovatno najprepoznatljivija ikona ovog stila jeste David Bowie sa svojom adroginom estetikom.

Koji modni stil danas oblikuje modernu kulturu? Besima objašnjava da je moderna kultura danas raznolika i fluidna, te ju je teško definirati samo kroz jedan stil.

“Nekoliko stilova i trendova snažno utječe na savremeni modni pejzaž, oblikujući ga u skladu s društvenim promjenama, tehnologijom i globalnim razvojem. Streetwear koji potječe iz skaterske i hip-hop subkulture, kombinira uličnu estetiku s visokom modom (brendovi Off- White, Baleneciaga i Supreme). Athleisuire, spoj sportske i casual odjeće, obuhvata odjeću koju možete nositi na poslu, u teretani, a zatim i na večeri. Y2K moda s kraja ‘90-ih i ranih 2000-tih je doživljavala veliki povratak zahvaljujući nostalgiji i društvenim mrežama. Gender-fluid moda razbija binarne rodne norme postaje sve popularnija i vidljivija. Ona donosi rodno neutralne krojeve, oversized odjeću i fluidne siluete. Dizajner Harris Reed je glavni predstavnik ovog stila. Svoju estetiku opisuje kao Romanticism gone non-binary i svoj rad naziva demi-couture, s obzirom na to da je riječ o ručno rađenim komadima napravljenim od održivijih materija. Održiva moda koja je došla kao odgovor na fast fashion i širenje svijesti o klimatskim promjenama”, Besima iznosi.

Queer estetika kao inspiracija

Dosta revija i kolekcija je inspirirano queer estetikom kroz povijest do nas.

“Jean Paul Gaultier je svojim dizajnom i revijama neprestano rušio društvene barijere. Izazvao je pometnju 1985. kada je predstavio svoju mušku suknju. Genderless brend Palomo Spain iza kojeg stoji dizajner Alejandro Gómez Palomo donosi novu eru u kojoj tradicionalne rodne norme nestaju, a nekonvencionalna umjetnost zauzima središnje mjesto. Kolekcije Ricka Owensa često sadrže elemente subverzivne seksualnosti i androginog dizajna, evocirajući queer izraze. Telfar modni brend, kojeg je osnovao Telfar Clemes, poznat je po svom jedinstvenom i inspirativnom pristupu modi. Estetika brenda je raznovrsna, a dizajner je svoj pristup opisao kao non-gendered, što znači da su komadi brenda dovoljno raznovrsni da ih može nositi bilo ko, bez obzira na spol.

Prekrasni Alessandro Michele, bivši kreativni direktor modne kuće Gucci, sada Valentino, pokrenuo je genderless revoluciju svojim kolekcijama, redefinirao muškost i tradicionalne uloge izvrnuo naopačke. Ranije sam spomenula Harrisa Reeda, zatim tu je Christian Cowan, Moschino”, Besima zaključuje.

Tijekom vremena, queer moda se izdvojila kao stil koji održava različite identitete i to slaveći slobodno izražavanje i neprestano redefinirajući granice između mode i društvenih normi, čime je se ne samo obogatila modna scena, već se i doprinijelo stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg prostora za sve. Koja je vaša percepcija mode, i na koji način je vezujete za identitete i raznolikosti?

Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!