Izvor: etrafika.net
Vlast i opozicija u Republici Srpskoj ne mogu se složiti ni oko čega, osim zajedničkog “neprijatelja” i potencijalnog udara na tradicionalne vrijednosti.
To bi bio sažetak naših razgovora sa predstavnicima različitih političkih partija u Republici Srpskoj, kojima smo postavili samo jedno pitanje – da li bi podržali zakon o istopolnim zajednicama, odnosno gej brakovima. Bez dvoumljenja su se izjasnili protiv tog zakona, pozivajući se na tradicionalno određene uloge. Zanimljivo je da su naglasiti kako nikome ne oduzimaju pravo da gradi odnose kakve želi i sa kim želi, ali da je to “suluda modernizacija”, “neprirodno”, “u suprotnosti sa stavovima Srpske pravoslavne crkve”, pa se ne treba “upražnjavati na našim prostorima”.
Nenad Stevandić iz Ujedinjene Srpske, obrazložio nam je svoj stav time da bi takav zakon doveo do nereda i sukoba.
„Bio bih protiv donošenja tog zakona jer smatram da naša društvena svijest, istorijsko nasljeđe i kultura nisu u mogućnosti da prihvate takvu vrstu zakona. Puko prepisivanje evropskih zakona u cilju sulude modernizacije svega i svačega se kosi sa zdravim razumom i sa vrijednostima sa kojima živimo. Mislim da bi takav zakon proizveo mnogo više konflikata i štete nego što bi uradio na ravnopravnosti. To bi izazvalo negativne posljedice, mislim da nije ni vrijeme ni mjesto za to“, kazao nam je Stevandić.
Milanko Mihajlica, predstavnik Srpske radikalne stranke, pozivao se na vjeru i prirodu.
“Nisam pristalica onoga što je neprirodno ili je u suprotnosti sa stavovima Srpske pravoslavne crkve, niti bih podržao takav zakon. Razumijem da pojedinci imaju drugačija razmišljanja, ali ja ne podržavam tako nešto i ne bih glasao za to. Mi podržavamo ono što je prirodno, ne sporeći pravo nikome da ima drugačiji odnos i da je to njegovo individualno pravo”, naglasio je on.
Branislav Borenović iz PDP-a omogućavanje LGBT parovima da i zakonski definišu svoj odnos vidi kao napad na temeljne principe Republike Srpske.
“Protiv! Smatram da to apsolutno nije prirodno i da to ne treba predlagati u Skupštini. Naravno, svako ima svoje stavove i osjećaje, ne želim da ulazim u lične emocije bilo koje osobe, svako ima pravo da konzumira šta želi i kako želi, ali mislim da je to potpuno u suprotnosti sa određenim principima na kojima treba počivati Republika Srpska, kao mjesto gdje se može afirmisati porodica.”
Luka Petrović iz SNSD-a nije upoznat sa tim da LGBTI parovi mogu imati potomstvo i da za dobrobit djece nije bitna seksualna orijentacija roditelja, već kvalitet porodičnih odnosa.
“Ja bih bio protiv toga jer smatram da treba razvijati tradicionalne vrijednosti kao što su porodica i djeca, a to iz tih brakova ne može biti. To je glavni razlog, budućnost su djeca, a ne istopolni brakovi. To ne znači da ne poštujem njihova mišljenja, ali nema potrebe za tim zakonom niti da se to upražnjava na našim prostorima”, kazao je.
Adam Šukalo iz Napredne Srpske nam je na pitanje odgovorio SMS porukom jer smo ga zatekli na odmoru. Bio je kratak i više nego jasan: “Iskreno, protiv sam takve mogućnosti da se u Parlamentu nađe takav zakon. Vjernik sam, hrišćansko-pravoslavnih uvjerenja.”
Možemo li u EU sa ovakvim stavovima?
Ukoliko želi jednog dana stupiti u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina mora zakonski urediti oblast ljudskih prava, u koju spada i pitanje istospolnih zajednica. Nije u pitanju samo mogućnost vjenčanja, nego niz stvari koje utiču na svakodnevnicu LGBTI parova u BiH.
“Po mom mišljenju tu se čak ne bi trebalo raditi toliko o pravu na brak, nego jednostavno o pravu na jednaku privilegiju koju brak sa sobom nosi, a to je u ovim slučajevima pravo na penziju, pravo na zdravstveno osiguranje, pravo da možete svog partnera ili partnericu posjetiti u bolnici ako su oni bolesni, pravo nasljedstva, pravo roditeljstva, djece i slično”, smatra Masha Durkalić, novinarka i aktivistkinja.
U Federaciji pojedini političari otvoreno i javno zagovaraju zakonsko regulisanje ove oblasti. Jedan od njih je Damir Arnaut, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PS BiH).
“Svakako bih podržao usvajanje takvog zakona. Ja sam to zagovarao još 2008. godine jer se radi o poštivanju osnovnih ljudskih prava. Moje kolege koje se eventualno još dvoume mogu samo podsjetiti da je to u međuvremenu postala i međunarodno-pravna obaveza Bosne i Hercegovine kroz presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Oliari protiv Italije iz 2015. godine, kao i uslov za napredak ka članstvu u EU kroz rezoluciju Evropskog parlamenta od 12. marta 2015. godine. Uglavnom, kao i po pitanju prava Ostalih da se kandiduju za članove/ice Predsjedništva BiH, ima nas koji smo to od početka zagovarali, ali nakon presude Sejdić-Finci to više niko ne smije osporavati. Isto je sa istospolnim zajednicama i presudom Oliari”, izjavio je nedavno Arnaut za portal Lgbt.ba.
LGBT osobe imaju jednaka prava samo u pet zemalja
Velika Britanija, Bolivija, Ekvador, Fiji i Malta jedine su zemlje koje su obezbijedile jednaka ustavna prava svim svojim državljanima, bez obzira na seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, dok je broj zemalja koje imaju zakon o istopolnim brakovima nešto viši i iznosi 22. To su podaci do kojih je došao Centar za analizu WORLD iz Kalifornije, koji je analizirao ustave 193 zemlje svijeta koje je priznao UN.
Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.
