Treća Merlinka: Tri dana filma i aktivizma: “Sloboda je slogan koji je ove godine bio pravi stav Sarajeva”

03. 02. 2015

DSC_0079 (Small)Piše: Jadranka Ćuzulan
Foto: Sarajevski otvoreni centar

U nedjelju, 1. februara, u Art kinu Kriterion zatvoren je treći po redu Međunarodni festival queer filma Merlinka. Tri dana smo mogli_e da prisustvujemo projekcijama filmova i druženju što LGBT zajednice, iz čitave BiH i regije, što uopće ljudi koji su došli da iskažu podršku, bilo kulturi ili aktivizmu. Imali smo priliku da svakoga dana, poslije projekcije filma popričamo sa nekim od brojnih posjetitelja_ki i da ih upitamo o odgledanim filmovima, i uopće utiscima sa festivala. U nastavku pročitajte reakcije i izjave posjetitelja_ica.

1. dan: Otvaranje festivala, prikazivanje filma Nancy D. Kates O Susan Sontag (2014)

“Meni je film bio uzbudljiv iz više aspekata. Jedan od njih je zato što se bavim performativnom umjetnostima, a Susan Sontag se time bavila, između ostalog, pa mi je to bilo uzbudljivo vidjeti. Mislim da je Merlinka, sada već treća, nadam se i ustaljena, nešto što je nasušna potreba za kulturom, koja se veže specifično za LGBT kulturu, ali i šire, pošto ja to ne shvatam kao upakovano u neke kategorije. Činjenica da je tu ovoliko ljudi, i da svi uživamo u filmu, a da poslije razgovaramo o njemu, daje nadu da je u Sarajevu to moguće, i da će se ta tradicija nastaviti i dalje”
Rediteljica Selma Spahić

“Meni je angažman Susan Sontag vrlo blizak, prije svega jer je bila humanitarka i borkinja za ljudska prava. Uvijek je bila uz one koji su na margini, uz one koji su potlačeni, i zapravo, to je jako dobro poentirano u ovom dokumentarcu. Smatram da je film jako dobar, i da treba da dosegne šire mase, ne samo da bude ekskluzivno prikazivan među aktivistima_njama na ljudskopravaškim dešavanjima. Ovakva dešavanja su jako značajna, pogotovo u ambijentu, u kojem postoji veliki otpor prema LGBT zajednici, i u ambijentu koji je patrijarhalan i retradicijonalizirajući. Ovo dešavanje je još više značajno upravo zbog incidenta koji se desio prošle godine, i ovo je zapravo pokazatelj da LGBT zajednica, naravno uz podršku drugih ljudi, koji ili jesu ili nisu aktivisti_kinje drugih tkz. manjinskih grupa, solidarno mogu napraviti jedan iskorak u javnost, koji narednih godina može biti otvoreniji, kako bi se poboljšala vidljivost LGBT populacije u Sarajevu, odnosno u BiH.”
Aktivistikinja Nina Đikić

“Susan Sontag je heroina mnogih od nas, divno je gledati njezin umni život koji je pun iskonskog traženja. Kao i svi ljudi koji je nikad nisu upoznali, čitajući njene knjige, gledajući njene intervjue nemilosrdno na You Tubeu, osjetite da imate neku vezu, zato što je bila takva kakva jeste, jedan nevjerovatan intelekt, i u isto vrijeme posvećena aktivistkinja, koja je imala i vremena i hrabrosti da dođe u Sarajevo, u BiH, kada je bilo najteže, kad su životi ovisili, koja je radila, jednostavno, što i inače. Merlinka je prije svega jedna bitna prilika da se ljudi koji se bave ljudskim pravima u BiH nađu na jednom divnom eventu, i pored njegove edukativne svrhe, jer je program zaista pun zanimljivih filmova, popričaju. Pošto je ovo skup ljudi koji se bave LGBT osobama, ili su dio zajednice, ili se kroz mainstream ljudskopravaške organizacije trude da poboljšaju situaciju ljudskih prava, to je divna prilika za umrežavanje. U širem društvenom kontekstu to je nešto sasvim normalno svugdje u svijetu, kod nas se i dalje smatra izuzetnom činjenicom da se ljudi mogu okupiti u jednom prostoru, da se osjećaju slobodno, da gledaju umjetnička djela, koja se tiču posredno ili neposredno LGBT osoba. Osjećamo se blagoslovljenim što niko nije upao večeras, a ustvari je to sasvim normalno, kao što jeste čitava priča o ljudskim pravima, o LGBT pravima. Ne volim reći LGBT prava, jer su to zaista ljudska prava, koja sljeduju sve osobe, a sad što društvo i država, poput BiH, toleriše i podstiče diskriminaciju, i zločine iz mržnje prema skupini koju nazivamo LGBT osobama, to je jedna tužna i donekle zločinačka priča.”
Aktivistkinja Sumeja Tulić

2. dan: Prikazivanje filma Anne Zohre Berrached Dvije majke (2013)

Film je bio dobar zato što prikazuje jednu stvarnu sliku života jednog para, koja je nešto kompleksnija od toga da dvoje ljudi samo živi zajedno. To dvoje ljudi bi možda htjelo da se uključi u sve one aspekte života koje bi možda straight ljudi uzimali zdravo za gotovo, a LGBT paru mnogo znače. Kao što je imati djecu, ili čak, u našem slučaju, uopšte biti u zajednici, kao što je brak za straight ljude. Možda bi mogla kod nas da se probudi LGBT zajednica po ovom pitanju. Drago mi je da je došlo puno ljudi iz zajednice, da se okupljaju puno više nego prošle godine. Mislim da se ljudi sigurnije osjećaju, mediji bolje reaguju. Super je atmosfera.”
Posjetiteljka

Film prikazuje u stvari stanje LGBT parova, kada je u pitanju dobijanje djece. Ako ne griješim film, datira iz 2013. godine, iz jedne od zemalja Zapadne Evrope, što ustvari samo pokazuje koliko u tradicionalnijim zemljama, kao što je Bosna i Hercegovina, još možemo dugo čekati na način na koji LGBT parovi ustvari mogu zasnovati porodicu. Ono što je intrigrirajuće jeste da, na samom početku filma, da dvije djevojke, koje su ustvari par koji želi djecu, ne može to ostvariti, samo iz razloga što ustvari nisu heteroseksualni par, nego su homoseksualni par. Dakle, ne računaju se kao klasična porodica, po tradicionalnoj definiciji porodice. Mislim da film ustvari prikazuje jedno realno stanje LGBT parova, ne samo u Evropi, nego bilo gdje u svijetu. Bila sam sinoć na premijeri dokumentarca o Susan Sontag, i večeras na ovom filmu. Mislim da je Merlinka jedan jako dobar festival, i što se Sarajeva tiče, željela bih da se održava svake godine. Prošle godine svjedočili smo lošim iskustvima sa festivala, nadam se da se to više neće događati.”
Posjetiteljka

3 dan: Zatvaranje festivala, film Sophie Hyde 52 utorka (2013)

“Dopalo mi se što je priča prikazana iz perspektive porodične intimnosti. Radnja filma se dešava u društvu koje je mnogo emancipovanije, razvijenije nego naše, pa mi je onda bilo zanimljivo da je to i dalje problematično, a gomila drugih stvari je riješena u potpunosti. Ta vrsta, i svaka vrsta promjene, u okviru jedne porodice, ma koliko ona već bila liberalna, u samom startu je i dalje zapravo teška. Bez obzira na policijsku zaštitu ispred, nemam utisak neke napetosti, čini se da je normalizacija ovog festivala na neki način dobra, za neko najintimnije osjećanje, a istovremeno mislim da je tu isto i prijetnja da se postane suviše mlak. S druge strane, ja zaista nemam nikakvu formulu kako LGBTIQ festivali treba da izgledaju. Mogu da nađem za svaku formu i svaki način provođenja festivala hiljadu za i protiv. I ne mislim da mora nužno da bude subverzivan, i rizičan, i trn u oku konzervativizmu, ali samo se pitam da li je ovo zapravo najbolji način. Nekad mislim da jeste, za duboko traumatizirano društvo, kao što je bosanskohercegovačko, nekada mi se čini da je upravo ovakva vrsta festivala, koji je ugodan i low-key, a sa druge strane, sa dovoljno zanimljivog materijala, nešto što je najpotrebnije.”
Posjetitelj

“Mislim da film nije o tranziciji. O procesu tranzicije jeste jedan dio filma, jedan dio radnje, ali ako pogledamo cijeli film, priča je o tome na koji način se mlada osoba lako može izgubiti u situaciji u kojoj je bila djevojka iz filma. Priča je generalno o tome na koji način cijeli taj proces djeluje. Jeste tranzicija jedne osobe iz porodice, ali je i tranzicija svih, i mnogo je komplikovano. Ovo je jedna priča, jedan scenarij. Imam prijatelja u Crnoj Gori koji prolazi tranziciju, sad su to neke drugačije priče, problem je tehničke pripreme. O trans* osobama se ne zna, pogotovo u našim zemljama, o samom procesu tranzicije ni trans* osobe ne znaju. Neko će da krene da ide kod psihijatra, neko kod psihologa, da prima hormone, na kraju će da ode na operaciju i to je to. Ovo je neka druga strana priče, posmatrana iz puno različitih aspekata, iz medicinskog, iz socijalnog, iz aspekta tinejdžerke, koja se i sama traži u procesu kad njena majka prolazi tranziciju. Ja sam jako srećan što sam bio tu na Merlinci. Prošle godine nisam bio, ove godine jesam. Sloboda je slogan koji je ove godine bio pravi stav Sarajeva. Sjećamo se da je prošle godine bio napad, ove godine se nije desilo ništa. Policajci su bili ok, radili su svoj posao, što je pohvalno, za razliku od prošle godine, i ovo je sloboda, kakva takva, na početku. Tu je bilo dosta LGBT osoba, to me oduševilo, što sam vidio zajednicu, i ovo je je jedan od tih koraka, sad nema nazad. Sarajevo je imalo događaj, bez incidenata, to je jako značajno po cijelu priču. Sad čekamo Pride.”
Danijel Kalezić, predsjednik crnogorske LGBT udruge Queer Montenegro

 

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!