Više od stoljeća: SOC provodi istraživanje historije queer života u BiH

11. 06. 2021
Nije toga nikada bilo kod nas!‘, rečenica u kojoj je sažeto nepostojanje historijske svijesti o LGBTIQ (queer) zajednici, jedan je od glavnih argumenata za negiranje njene ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini. S druge strane, i mladim queer osobama nerijetko se čini da u njihovoj sredini niko prije njih nije bio queer, što dodatno otežava njihovo razumijevanje vlastitog identiteta u sredini u kojoj žive.

Svaka zajednica svoju sadašnjost i budućnost artikulira s obzirom na znanje o svojoj prošlosti, što je LGBTIQ zajednici u BiH uskraćeno. Naime, njena historija skoro je u potpunosti neistraženo područje. Izuzev privatnih, fragmentarnih svjedočenja iz različitih perioda, razasutih po štampi ili u stručnoj literaturi iz različitih disciplina te aktivističkih napora kroz kvir arhiv, do sada ne postoji nijedan ozbiljan istraživački rad iz oblasti historije queer zajednice u BiH.

Iz ovih razloga, Sarajevski otvoreni centar odlučio je provesti istraživanje queer historije u BiH, koje će pokriti period od kraja 19. stoljeća pa sve do prvih aktivističkih napora u BiH. Ovo istraživanje bi bilo od višestrukog značaja ne samo za svijest zajednice o sebi samoj, nego i za buduće aktivističke i druge napore na poboljšanju kvaliteta života queer osoba. Smatramo da će ovakvo istraživanje biti od interesa i za podizanje svijesti o queer zajednici, kako unutar same zajednice, tako i u široj javnosti.

Budući da se upuštamo u istraživanje jednog polja u kojem nije bilo ranijih sistematskih istraživanja, ukupno istraživanje bit će podijeljeno na dvije velike cjeline. Prvo ćemo se baviti primarnim izvorima kao što su dnevna štampa, policijski i sudski dosjei, literatura iz oblasti za koje pretpostavljamo da bi mogle ponuditi vrijedan materijal (prostitucija, kriminal, zabava, kafana, i sl.).

Drugi oblik materijala do kojeg ćemo pokušati doći su lična sjećanja. S tim smo u domenu usmene historije koja se, u nekim slučajveima, može naknadno provjeravati i dopunjavati istraživanjima primarne građe. Zbog toga ćemo intervjuirati članove/ice queer zajednice iz različitih generacija u BiH, analizirati njihova sjećanja, poslužiti se njima kao vodičima za kreiranje koherentne priče. Pored članica/ova zajednice, autori studije pokušat će intervjuirati i osobe koje same ne moraju biti queer, ali imaju specifična sjećanja koja bi nam mogla biti od koristi.

Muzičar, izvođač i autor tradicionalne muzike, autor sedam muzičkih albuma, dobitnik brojnih nagrada i diplomirani filozof i sociolog, te jedan od glavnih istraživača, Damir Imamović, o svojim očekivanjima od ovog istraživanja kaže: ‘’Nadam se da će ovo istraživanje otvoriti potpuno zanemarenu historijsku perspektivu kada su u pitanju queer osobe u BiH. Nemoguće je unaprijed reći šta sve možemo očekivati u smislu rezultata, ali se nadamo da ćemo pronaći mnogo materijala.’’

Nakon istraživanja koje će trajati dvije godine, rezultati istraživanja bit će predstavljeni u formi knjige sa fotografijama i drugim materijalima. Dvojica voditelja istraživanja će ujedno biti i autori knjige „Historija queer života u BiH“, a u istraživanju trenutno učestvuju i Matej Vrebac i Nikolina Todorović.

Matej Vrebac, komparatista i italijanista, koji piše književne kritike i prikaze, novinske članke te prevodi, kaže da su ga za učešće u projektu motivisali lični afinitet prema temi, kao i činjenica je ovo prvo obuhvatnije istraživanje queer historije zajednice našeg prostora.

‘’Već skoro mjesec dana idem u arhiv da istražujem građu i svaki put me nosi neki “drive” šta ću pronaći. Ne bude baš svaki dan krajnje produktivan, tražiti queer teme u nekim razdobljima i građi je poput traženja igle u plastu sijena, ali se ne demoraliošemo zahvaljujući savjetima našeg Damira.’’

Dodaje da je ovo itekako bitno za našu LGBTIQ+ zajednicu jer zajednica bez poznavanja vlastite historije ne postoji.

‘’Ujedno da pokažemo onima koji nas osporavaju i mrze da smo postojimo na ovim prostorima u kontinuitetu i da nismo “uvezeni”. Posebno se nadam da će mojim vršnjacima/kinjama i mlađim generacijama svidjeti ova tema i zainteresirati rezultati istraživanja, ali ne samo njima nego i svima drugima jer je ovo zaista bitno i važno i za zajednicu i van nje.’’

Nikolina Todorović je druga istraživačica – asistentica na istraživanju queer historije. Nikolina je pjesnikinja i književna kritičarka, apsolventica master studija komparativne književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, jedna od saradnica bosanskohercegovačkog portala Lgbti.ba na kojem svakog mjeseca objavljuje kolumne i tekstove iz svijeta queer kulture, jedna je od urednica elektronskog časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Libartes.

‘’Arhiv je za mene oduvijek predstavljao inspirativno i uzbudljivo mjesto. Veliki dio mojih ličnih interesovanja usmjereno je prema propitivanju kulture sjećanja i pamćenja, te različitim alternativnim vrstama pohranjivanja i pamćenja historije. Osim toga, kao pripadnica LGBTI zajednice, pokušavam se svakodnevno doticati značajnih kulturoloških i društvenih fenomena i promjena koje se odnose na pomak i razvitak ka boljem i produktivnijem okruženju za LGBTIQ osobe.’’

Kaže da je radosna i uzbuđena što se pridružila ovom projektu.

‘’Ono što me je oduševilo u samom konceptu ovog projekta jeste to što nastoji ukazati na kontinuirano postojanje queer života na našim prostorima. Kao komparatistica i književna kritičarka senzibilirana prema feminističkom iščitavanju književnosti i podučena upravo feministkinjama koje su ukazivale na važnost postojanja kontinuiteta u ženskom pisanju i autorstvu, znam koliko je važno iznova naglašavati da queer život nije novotarija niti način života preuzet iz drugih kultura. Dokumentaristički posvjedočiti tome da Bosna i Hercegovina ima svoju tradiciju queer života, jedno je od presudnih važnosti ovog projekta. Jako je zanimljivo pronaći isječak koji se tiče queer života na bosanskohercegovačim prostorima, ali važno je spomenuti da su gotovo svi članci o istospolnim odnosima i transrodnim momentima ispraćeni uz zazor, osudu, izopćenje, podsmijeh i negativan komentar.’’

O pokretanju samog projekta, Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra, kaže: “Kada sam čula ideju da pokušamo iskopati svaki/bilo koji trag queer života u BiH, odmah sam se zagrijala za nju jer se savršeno uklapa u napore Sarajevskog otvorenog centra kojima, između ostalog, nastojimo prikupiti i objaviti relevantne priče o autohtonim iskustvima, životima i svakodnevnici LGBTIQ osoba u BiH. Ovaj put idemo dosta dalje u historiju nego što to obično činimo, i drago mi je zbog toga.”.

Ukoliko možete pomoći našem istraživanju u prikupljanju priča, sjećanja, dokumenata, svjedočenja, dnevnika, porodičnih priča, pisama, novinskih isječaka, s istraživačkim timom možete stupiti u kontakt putem jedne od sljedeće dvije e-mail adrese: [email protected] ili [email protected]. Vaša pomoć dobro je došla bez obzira da li ste i sami LGBTIQ osoba koja je živjela u BiH do kraja 1990-ih godina i želite nam ispričati vaše iskustvo, ili ste poznavali, čuli ili svjedočili iskustvima nekoga ko je bio queer.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!