Koga predstavlja Haris Zahiragić?

Foto: FENA/Klix

Smjena Harisa Zahiragića, predsjednika Studentskog Parlamenta Univerziteta u Sarajevu, zbog “govora mržnje, surove kvalifikacije ljudi i poticanja destruktivnosti”, zahtjev je Udruženja studenata psihologije – SINAPSA.

Zahiragić je u Facebook komentarima, svom statusu, a kasnije i u javnom demantu, više puta okvalifikovao homoseksulnost kao bolest koju treba medicinski i društveno liječiti.

“Mislim da je to što izričito tražimo smjenu logičan slijed događaja. S obzirom na to da on tako pokazuje svoje akademsko stajalište i općenito stajalište u društvu, kako možemo očekivati da takva osoba zastupa homoseksualce, a on je predsjednik svih studenata. Odlučili smo se na ovo zato što smatramo da je to naša odgovornost, kao studenata psihologije koji se na ovom studiju bave tom tematikom”, objašnjava Amra Džindo, predsjednica SINAPSA-e, organizacije koja je među prvima osudila Zahiragićeve istupe.

zahiragic prepiska
Screenshot prepiske na Zahiragićevom Facebook profilu

Istovremeno, Maja Mirković, magistrica prava i Zahiragićeva kolegica po profesiji, planira podnijeti prijavu Etičkom komitetu Univerziteta u Sarajevu zbog toga što smatra da je predsjednik SPUS-a prekršio pravila Univerziteta svojim ponašanjem. Ističe da pored nje, postoji još zainteresovanih studenata.

“Postoji jedan propis koji se zove Etički kodeks Univerziteta u Sarajevu i koji obavezuje kako profesore, tako i studente na poštivanje određenih pravila i na zabranu određenih vrsta ponašanja među kojima spada i diskriminacija i predrasude”, navodi Mirković i dodaje da nisu opravdane Zahiragićeve tvrdnje da je ono što je napisao njegov privatni stav koji ima pravo iznositi.

“On se brani time da je ugroženo njegovo pravo na privatnost, da na osnovu Člana 10. Evropske konvencije ima pravo na slobodu izražavanja, ali je kolega očito propustio da malo provjeri praksu Evropskog suda koji je jasno i precizno iznio da govor mržnje nije obuhvaćen Članom 10. Zaboravio je da je kao predstavnik studenata, prvo kao predsjednik Skupštine Udruženja studenata prava, kao jedinog legitimnog predstavničkog tijela studenata Pravnog fakulteta Sarajevo, dužan čak i onda kada ima neko kontradiktorno mišljenje kojim bi možda vrijeđao neke manjinske osjećaje, postupati sa jednim višim stupom odgovornosti zato što vrši jednu funkciju”, ističe Mirković.

Iako je još uvijek rano govoriti o konkretnom slučaju, prije ispitivanja brojnih elemenata, slični slučajevi u BiH i Hrvatskoj svjedoče o tome da se i izjave koje potiču na diskriminaciju u sudskoj praksi mogu i jesu tretirale kao krivično djelo.

“Općenito govoreći, Evropska konvencija o ljudskim pravima priznaje pravo osobama da svojim izjavama čak i vrijeđaju, šokiraju i uzmeniravaju druge, ali ta sloboda nije neograničena, te javna vlast ima pravo, pa i dužnost, da te izričaje sankcioniše, naročito u svrhu sprečavanja širenja i poticanja mržnje”, kaže Nedim Kulenović iz organizacije Vaša prava.

Podsjetio je na slučaj od prošle godine iz Hrvatske kada je Vrhovni sud utvrdio da je Zdravko Mamić, predsjednik fudbalskog kluba Dinamo, počinio diskriminaciju svojom izjavom usmjerenom protiv LGBT osoba, a za koju je utvrđeno da ima za cilj poticanje na diskriminaciju.

“Sud je uzeo u obzir i činjenicu da se radilo o javnoj osobi, te o omalovažavanju ljudskih i manjinskih prava pripadnika LGBT zajednice koji se još uvijek suočavaju sa diskriminacijom, pa i nasiljem, te da se njegova izjava ne može smatrati čistim vrijednosnim sudom”, ističe Kulenović.

On navodi kako i u bh. kontekstu Zakon o zabrani diskriminacije kao jedan od oblika diskriminacije propisuje i podsticanje diskriminacije koje definiše kao “svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje”, te ga zabranjuje.

“Međutim, iz navedene definicije vidljivo je da ista na jedan vještački način ograničava opseg navedenog oblika diskriminacije, te mogućnost vođenja postupaka zbog podsticanja na diskriminaciju po nekim osnovama, što je problematično, te bi trebalo biti predmet predstojećih izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije”, smatra Kulenović.

Nasilje tokom Queer Festivala u Sarajevu 2008. godine, predmet je koji je Udruženje Vaša prava zastupalo je pred Ustavnim sudom BiH koji je tada usvojio šire razumijevanje govora mržnje, ispoljeno i na internet portalima, te je utvrdio da neregulisanje zločina iz mržnje u Krivičnom zakonu FBiH predstavlja kršenje ljudskih prava budući da nije osiguran jasan pravni okvir kako bi se to spriječilo.

“Navedena pravna praznina još nije ispravljena”, ističe Kulenović.

Studentska podijeljenost – ograđivanje, osuda i podrška

Iako su mnogi osudili Zahiragićeve izjave, neke njegove kolege ga podržavaju i u tome da je Facebook komentar njegova privatna stvar, ali i u njegovim stavovima o homoseksualnim osobama.

zahiragic_status
Foto: Forum mladih SDP

Kritike na račun Zahiragićevih stavova pokrenute su nakon saopćenja Foruma mladih SDP-a u Sarajevu, što dio studenata vidi kao pokušaj političke diskvalifikacije.

Tarik Kapur, predsjednik Udruženja studenata prava i delegat Pravnog fakulteta u SPUS-u, smatra da Zahiragić nije pogriješio jer je iznio svoje privatno mišljenje, a ne mišljenje predsjednika SPUS-a.

“To što je Haris iznio javno, napominjem da je iznio preko svog privatnog profila na Facebooku, u razgovoru sa jednom našom kolegicom, tako da to nije mišljenje Harisa Zahiragića kao predsjednika SPUS-a, nego kao njega kao fizičke osobe, pojedinca, tako da se i Udruženje i Studentski parlament apsolutno ograđuju od bilo kakve njegove izjave, na stranu da li mi dijelimo mišljenje s njim ili ne dijelimo. Moram vam reći, iskreno, da dijelim, ali mislim da je to nešto što je on izjavio samo kao svoje mišljenje odnosno mišljenje Harisa Zahiragića, a ne mišljenje predsjednika SPUS-a”, kaže Kapur.

Na pitanje kako javni demant može biti privatno mišljenje, Kapur smatra da je Zahiragić morao istupiti javno jer ga je SDP prozvao upravo zbog privatnog mišljenja.

“Smatram da je to bilo klasično političko prepucavanje između njih s obzirom na to da je Haris član SDA stranke gdje se pokušalo degradirati Harisa kao osobu, odnosno mišljenje i njegov stav kao nekog člana druge političke stranke, odnosno predsjednika SPUS-a. To što je urađeno na takav način moralo se samo da bi on onda i javno iznio svoje mišljenje, u kojem ja iskreno ne vidim ništa sporno s obzirom da Haris nije ni na koji način pozivao na nasilje, čak je napominjao više puta kako nasilje nije rješenje nizašta, kako se na lijep način, pogotovo mi kao pravnici moramo s time nositi, odnosno imati argumentovane stavove i razgovarati i o kritikama, i o pozitivnim i o negativnim stvarima koje su vezane za homoseksualizam”, zaključuje Kapur.

Studenti drugih fakuleta nisu svi reagovali, ali je na Facebooku osnovana Inicijativa za smjenu Harisa Zahiragića koja okuplja oko 300 studenata koji smatraju da predsjednik SPUS-a sa svojim “segregacijskim i ksenofobnim stavovima ne može predstavljati sve studente”.

Članovi Asocijacije studenata Fakulteta političkih nauka, SPONA, još uvijek nisu održali zvanični sastanak o koracima koje će poduzeti u vezi sa Zahiragićevim izjavama, ali Merima Kovačić, predsjednica SPONA-e, kaže da se udruženje ograđuje od “svih homofobnih stavova kakve je izrekao Haris Zahiragić”.

Kovačić dodaje i da ovakvo ponašanje “ne priliči predsjedniku Studentskog parlamenta budući da predstavlja interese svih studenata bez obzira na spol i rasu, seksualno, religijsko i bilo kakvo drugo opredjeljenje”.

Zahiragić: Nemam više energije da se bavim tom temom

Nakon brojnih pokušaja da stupimo u kontakt sa Harisom Zahiragićem i predsjedavajućim Skupštine SPUS-a, Dženanom Alićem, ostali smo uskraćeni za odgovor jer se nisu javili, prekidali su vezu ili bi se javili tvrdeći da su na sastancima na kojima ne mogu odvojiti vrijeme za izjave.

Dženan Alić na poruku nije odgovorio, dok je Zahiragić napisao kako “više nema energije da se bavi ovom temom”.

zahiragic_sms
Foto: Print screen, SMS Harisa Zahiragića

Na pitanja o Zahiragićevim stavovima, potpredsjednik SPUS-a, Merim Serdarević, rekao je da ne želi komentarisati izjave privatnog karaktera.

“Vjerujte, ja bih zaista ostao pri stavu da to ne komentarišem, jer, po mom stavu to je privatna izjava i ne želim uopšte komentarisati i žao mi je što političke partije prate privatne istupe građana na svojim profilima.”

Na pitanje da li će se SPUS u budućnosti baviti pitanjima LGBT studentske populacije, Serdarević odgovara da će o tome razgovarati ali da “od tih stvari studenti nemaju puno koristi” i da je bitnije da se bave “nekim konkretnijim životnim pitanjima”.

Upitan da li to znači da problemi LGBT studentske populacije nisu “životni”, Serdarević odgovara da studenti trenutno “spavaju gladni u studentskim domovima i kupaju se hladnom vodom”.

SOC: Istup predsjednika SPUS-a nedopustiv

Iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja se između ostalog bavi zaštitom prava LGBT osoba, smatraju kako je nedopustivo da predsjednik krovne studentske organizacije svojim istupom u javnost “iznosi stereotipe i netačne informacije, koristi uvredljve i ponižavajuće pojmove, klasificira ljudska prava prema važnosti, te uspoređuje nečiju seksualnu orijentaciju s lopovlukom i omalovažava borbu za ljudska prava bilo koje osobe”.

Vladana Vasić, koordinatorica programa SOC-a, smatra da Zahiragić može tražiti „da ga se ne klasificira kao heteroseksualnu osobu jer je on kako navodi ‘normalan insan’ upravo zato što ima privilegiju pripadati heteroseksualnoj društvenoj većini koja je pošteđena vječnog etiketiranja, marginaliziranja, propitivanja, diskriminisanja, pa i nasilja zbog jedne od svojih ličnih karatkeristika, čije se postojanje i pravo na traženje svojih ljudskih prava ne dovodi u pitanje i ne potiskuje u ćošak na način na koji to on sam radi LGBT osobama”.

Vasić kaže da je riječ o opasnoj retorici koja unazađuje bh. društvo i podsjeća na činjenicu da je homoseksualnost prirodna varijacija ljudske seksualnosti.

“Navođenjem da bi LGBT osobama trebalo ‘medicinski i društveno pomoći’ gospodin Zahiragić vraća nas u vremena kada je dušebrižnost i želja da se LGBT osoba ‘pomogne'opravdavala mučne i nerijetko pogubne medicinske eksperimente nad LGBT osobama. Upravo kao rezultat takvih višegodišnjih eksperimenata, naučnici su, a za njima i Svjetska zdravstvena organizacija, došli do stanovišta da su homoseksualnost i biseksualnost zapravo prirodne varijacije ljudske seksualnosti, jednako kao i heteroseksualnost, te da ih se niti može, niti treba liječiti”, zaključuje Vasić.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!